Čapljina: Protekla sezona za pčelare među najlošijima u Hercegovini u 50. godina

   

Pčelari vele postali su k'o pčele čim ne izlijeću oni su u kafani

   Za kišovitih i prohladnih jutara čapljinski pčelari košnice zamjene zajedničkom jutarnjom kavom. Kažu tamo se izjadaju ili pohvale, zavisno od raspoloženja i stanja pčelinjih društava, a u toplijem dijelu godine posebice od unosa u košnice. Iskoristili smo priliku za razgovor s trojicom od pet, šest okupljanih, na temu prošle sezone, a ona se ove godine produžila do prve dekade studenog:

                                                         Vremenski uvjeti

   „Pčelarstvo je isto kao poljoprivreda, vezano je za vremenske uvjete. Što narod kaže intrada, sve zavisi od godine i vremenskih uvjeta. Ove godine pamtimo sušu koju su pratile visoke temperature. Međutim, ipak se na mikro lokacijama uhvatilo nešto meda. Vrcanja je bilo, ali godina je bila baš siromašna. Mogu reći da su svi koji su vrcali dobro prošli s obzirom na prilike. Sada je zimsko mirovanje, za to smo pripremili pčele i čekamo proljeće“, kaže Marinko Merdžan, pčelar iz Bivoljeg brda kod Čapljine opisujući za pčelare već proteklu sezonu, te na upit - gdje je bilo to „nešto“, a gdje su paše iznevjerile, nastavlja:

   -Hercegovina je podbacila apsolutno, rijetki su vrcali. Odavde smo otišli s pet, šest kilograma unosa, na nekim lokacijama nije ni to bilo. Gore u Glamoču, u planinskim dijelovima, sve je zavisilo od mjesta, negdje je bilo deset, petnaest kila po košnici, negdje šest, sedam. Unos meda zavisi od mnogo faktora, od recimo, blizina šume, osojne ili prisojne strane, položaja pčelinjaka, sve utječe na prinose, na medenje biljaka. Visoke temperature isuše nektar, treba to pratiti. Uz rubove šume neke biljke su uvijek u dobroj kondiciji pa se bolje meda uhvati. Došlo je takvo vrijeme da detalji puno utječu na medonosnu pašu“, kaže Meddžan te zaključuje:

   Prošla sezona je bila iznimna, takva bude u prosjeku jedna u osam, devet godina. U odnosu na prošlu godinu ova sezona je podbacila osamdeset posto. Ove sezone stjecajem okolnosti vozio sam samo u Glamoč, u Posavinu nisam stigao zbog obveza u povrtlarstvu.

Zbog suhog nektara pčele nisu imale dovoljno posla

   S njim se slaže Ivo Matić iz čapljinskih Grabovina, koji ističe:

   „Protekla sezona je bila loša, stariji kažu da u proteklih pedesetak godina nije bilo lošije. U Hercegovini je bila suša i prohladno vrijeme, tako da pčela proljetos nije imala baš ništa, morali smo je hraniti. Nakon toga otišli smo u Bosnu gdje je dala negdje 15 do 20 kila, po košnici, pa su tako pčele imale za sebi i nešto da pčelar pokrije troškove. I to je bio problem, takva je bila godina.

   -Čuli smo da ste vi povratkom u Hercegovinu, ipak izvukli sezonu?

   -I to se dogodi, odavno nije bila ovakva jesen, na vrijem su pale obile kiše, pa je područje uz Dalmaciju imalo unosa. Broćanac, gdje sam rođen, otvoren je prema moru pa su radili su vrijesak i planika, pčele su donijela 10 – 15 kila po košnici! Pčela se fino oporavila, pa je bilo i za drugo vrcanje.

Tko se selio pčele taj je i vrcao

   Ivica Kozina iz Struga opisujući proteklu sezonu za nju nema lijepih riječi:

   „Sezona je što se tiče Hercegovine, bila baš loša, paša je izostala. Na to je utjecao niz faktora, a najviše klimatske promjene i sa njima povezane oscilacije u temperaturama. Mi pčelari imamo digitalne vage koje pokazuju unose, na pojedinim lokacijama, kad sam vidio kakvo je stanje otišao sam u Posavinu, na bagrem. Bagrem je nešto medio, iskoristio sam tih desetak dana, tako da sam imao meda od bagrema. Kasnije sam vozio u Glamoč, gore je livada solidno radila tako da je bilo nešto na livadi i na vrijesku, pa sam imao dva vrcanja. Međutim, ovo je bila baš loša godina što se tiče Hercegovine, ali uz neke informacije i praćenje gdje medi, šta medi, to sam uspio iskoristiti  na najbolji mogući način. To što su moje pčele stigle nektar posljedica je danonoćnog rada i seljenja za pašom.

                                                 Nema problema s plasmanom

   -Kod nas baš i ne cijene bagremov med, međutim logika upućuje da bi on u ovom trenutku mogao biti ekološki najčistiji?

   -Bagremov med je kvalitetan, naši ljudi zbog boje, svjetliji je med, nisu na njega navikli, a trebali bi. Nema nikakvih tretiranja gdje mi gonimo, tu su ogromne bagremove šume, taj med uvijek na ocjenjivanju ponese zlatnu medalju. Zaista, nema nikakvih primjesa, nema ništa, nema tu ni vozila, ni onečišćivača koji bi mogli utjecati na kvalitetu nektara“, kaže gospodin Kozina te zaključujući dodaje:

   „Sve u svemu ovo je bila loša godina“.

   Kad to kažu sugovornici misle i na kolege koji nisu imali selenja košnica ili su zbog slabog unosa imali problema sa zdravstvenim stanjem pčela. Kad  je riječ o plasmanu jednodušno su ustvrdili: „Nema problema s plasmanom tko ima uredan i kvalitetan med, kupci prepoznaju kvalitetu“.

Tekst i foto: Dušan Musa (Večernji list) 

Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times, Le Monde i poslovni suradnici!

Ivo Matić je zbog dobrih prinosa prošle godine pčelama svirao

...a bratu mu Martin linđu igrao