Neobična zanimanja: Ilija već oko dva desetljeća bere bršljan, sve se otkupi, a dnevno zaradi i do 350 maraka!

 

Ilija Vukasović na svakodnevnom isplativom poslu

   Spuštajući se strminom prema selu Glavska o kojem ćemo drugom prilikom koju reći, nismo ni pomišljali na iznenađenje i pravo otkriće što sve Hercegovci rade kako bi popunili kućni proračun. Znatiželju nam je privuklo nekoliko kuća sa 'solarima' što znači da tu ipak ima života. U pri mah nismo primijetili nisku parkiranih automobila ekipe deminara. Jasno, dok vidiš deminere moraš ići strogo putem i ne vršljati kraškim gustišem. Zamišljamo kako se osjećaju ljudi koji su tu nekada živjeli, a tridesetak godina nakon rata očito nisu sigurni mogu li i do svojih bašča doći? Dok promišljamo, pred nama se ukaza čovjek, nagnut preko zida obraslog bršljenom.

                                              Od Trebinja do Sarajeva

   Što će čovjek u bršljanu, pomislih, sjetih se da je i otrovan i ljekovit? Kad spazih i vreću dobrano napunjeni listovima ove biljke penjačice, poraste znatiželja. Na upit – što bere lišće, susretljivi Ilija Vukasović, poče za mnoge Hercegovce neočekivanu priču:

   „Ovo je „brštan“ bere se godinama, ide u izvoz za Njemačku, služi za proizvodnju sirupa za kašalj, doba cijena, ali malo 'ko bere“. Čim spomenu cijenu pitamo – koja je, a Ilija nastavi:

   -Cijena je od 2 do 3,5 KM, po dvije se otkupljuje u Trebinju, a po tri i po u Sarajevu i Stocu, pa sada gdje se isplati. Ja gonim u Stolac ha, ha, ha…, je dalje, ali marka i po je marka i pol, po kilu!“, kaže interesom za njegov posao raspoloženi Ilija, pa nastavlja priču o svom „poslu“:

Zimi Ilija dnevno zna ubrati i po 200 KM, na bršljenu

   -Ja radim ovaj posao ima osamnaest godina, radio sam u telekomu, u penziji sam, ovo mi je hobi. Berem svakakvo bilje. 'Brštana' se dnevno može ubrati od 50 pa do 120 kila. Dobro sad je kratak dan, hladno je izjutra, kasno se započne, u ovo doba jedno 60 do 80 kila, tako, a brao sam i po 120 kila!“

   -Čekajte da pomnožimo, velimo Iliji, sto kila po tri i pol marke, dnevnica 350 KM?

   -Tako je, a imaš 20 do 30 KM troškova, tu ti je to, dobra dnevnica.

   -Nije dobra, nego zapadnoeuropska?

   -Jes, jes, nema ni Njemačka ha, ha, ha…, ali neće niko da bere, svak voli gospodski život. Mi stariji više ostarismo, mladost neće, govorio sam sve redom, zovu i otkupljivači zivkaju, ali rijedak slučaj, a roba se traži. Od sto i kusur koliko nas je bilo nazad pet, šest, deset godina, nema sad petero, šestoro u vrh glave, što se tiče Trebinja. Ima još u Ljubinju dvije, troje, u Stocu četvero petoro i ništa više. Bere se sve, „brštan“, kadulja, pelin, vrijesak, smilje…

   Stanica za otkup ima na svakom koraku, u Trebinju tri, u Ljubinju i Bileći po jedna, u Stocu, dvije u Sarajevu ima pešes…, potražnja je ogromna. Non stop čitavu godinu imaš posla, 'ko će se bavit ovim poslom, prestane jedno ide drugo, ove ljekovite trave. Evo, zimi se bere brštan, pa onda na proljeće idu pelin, cmilje, sve ljekovite trave sve se otkupljuje. Preko ljeta, kadulja najviše, pod jesen vrijesak…

   -Ima li odmora?

   -Ima posla cijelu godinu, kad se umoriš, odmori.

   -Nakon svega što ste kazali nama je čudno da nema više berača?

   -Strašno, i mene to čudi. Omladina ode, mi stariji ostarismo. Meni je ovo zanimljivo, i volim, zavolio sam, psihički odmor, a i korisno. Ne  trebaju tablete za živce, ovdje se odmoriš k'o Bog.

Dok smo razgovarali Ilija je napravio mali predah

   Vrijedni gospodin Ilija potegne tridesetak kilometara od Trebinja do Glavske, međutim dodaje da je njegov „radni“ rajon cijeli jug Hercegovine od Neuma do Glavske i Bijele, dužinski ugrubo stotinjak kilometara! Zna najbolja nalazišta pojedinih ljekovitih biljaka, samo u poslu nema društva.

                                             Bršljan živi do 1000 godina!

   A što se bršljana tiče zaista neobična biljka istodobno je i otrovan i ljekovit. Uz ostalo vole ga i pčele koje u fazi cvatnje na njemu skupljaju nektar, međutim mana tog meda je što se brzo kristalizira. Kažu da je čak otac medicine Hipokrat vjerovao u iscjeliteljsku moć bršljana. Od najstarijih vremena  bršljan je bio  simbol plodnosti i besmrtnosti kao biljka koja je jako otporna. U antičkim vremenima često su ga spominjali kao simbol vjernosti u braku, upravo zbog prijanjanja i omatanja oko podloge. Još jedno čudo, biljke žive i do tisuću godina, a mogu narasti do pedeset metara dužine. Da ne bi Ilije, sva ova čuda ne bismo našli u raznoj literaturi.

Tekst i foto: D. Musa

Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times, Le Monde i poslovni suradnici!

U ovom dijelu Hercegovine životinje su sigurne od lovaca, ali ne i mina