Svijet ptica: I poljski trstenjak s padina Urala stigao do Hutovog blata

 

Prstenovanje zanimljivo i mladima

   Da će Hutovo blato postati ornitološki rezervat u punom smislu te riječi dalo se naslutiti 2019. godine kada su prvi prstenovači koji su prstenovali ptice s oznakom Bosne i Hercegovine, bili zatečeni otkrićem. Drugog dana rada kampa u mreži za hvatanje prica je završio poljski trstenjak, latinski Acrocephalus agricola, mala ptičica iz porodice trstenjaka koja je nekim čudom s krajnjeg istoka Europe, tj. padina Urala, stigla do Hutovog blata! Ovo je šeta godina kako se ptice prstenuju na Hutovom blatu, sličnih iznenađenje za sada nema, ali je zato prometno, ove sezone bit će čak četiri kampa za prstenovanje. Josip Vekić voditelj Službe zaštite PP Hutovo blato i koordinator projekata prstenovanja ptica u osvrtu na sezonu kaže:

                          Ove godine četiri grupe prstenovača ptica radit će na Hutovom blatu

   „Nema nekih specijalnih senzacija. Ali uvijek na Hutovu blatu ima nešto nova. Do sada su bila održana tri kampa za prstenovanje ptica, bilo je i rijetkih vrsta, ali ne baš senzacionalno kao što je bio trstenjak s Urala. U tri do sada održana kampa prstenovano je točno 2738 ptica, s preko 40 vrsta. Krajem listopada i početkom studenog očekujemo još jednu grupu prstenovača iz Mađarska. Oni prate jednu vrstu trstenjaka koju prstenuju u Mađarskoj, zatim je prate sve do Afrike, jedna od stanica na tom putu je Hutovo blato. Mada vremenski uvjeti uvijek nisu bili povoljni zadovoljni smo i s brojem ptica i s brojem registriranih vrstama, još jednom se pokazalo da je Hutovo blato nezaobilazno što se tiče ptica koje se najviše se prstenuju. To su grmuše i razni trstenjaci kojima Hutovo blato s tisućama hektara pruža utočište, hranu i odmor za dalji put u Afriku“, konstatira ing. Vekić te pojašnjava:

Uzbuđena ptica

   „Krajem osmog mjeseca bili su prstenovači iz Češke, zatim je isti prstenovač ponovo došao s drugom ekipom iz te zemlje, a onda je došla ekipa domaćih prstenovača s Nenadom Spremom iz Srbije, a početkom studenog već sam rekao, dolaze Mađari.“

   -Moglo bi se reći mala gužva?

   -Tako je, prstenovačka stanica je na Hutovom blatu,  Spremo je samo angažiran, a ovi drugi dolaze volonterski koordinator je Ornitološka udruga „Naše ptice“ iz Sarajeva koja prikupljene podatke i šalje ih Euro ringu, odnosno Europskoj uniji za prstenovanje ptica čiji je partner. Na osnovu tih podataka onda se zna gdje je koja vrta ptica, kuda ide, procjenjuje se brojnost i drugi parametri. Prikupljeni podatci se koriste i u znanstvene svrhe.  

   -Dakle, sve ptice bez obzira tko ih prstenovao na Hutovom blatu, dobiju prsten BiH?

   -Tako je, tako, to se mora, to je po zakonu i ne može se stranim prstenovima prstenovati na teritoriju Bosne i Hercegovine, pogotovu na Hutovom blatu. Nekada je to moglo, ali sada se prstenuju s oznakama BiH, odnosno udruge „Naše ptice“, tako se i prepoznaju. Mi smo dakle, partneri Euro ringa. Prije su to u BiH radili prstenovači iz Hrvatska i Srbija koje imamu tradiciju prstenovanja staru preko stotinu godinu, imaju iskustva u tome, a mi to samostalno radimo tek pet, šest godina. Svi prstenovači iz raznih država, oni moraju prstenovati domaćim prstenovima. Postoji i procedura, da bi prstenovali primjerice, na Hutovom blatu, moraju najprije zahtjev za dozvole koje izdaje nadležno ministarstvo zaštite okoliša i tek tada s dozvolom mogu raditi. Mi smo trenutno jedina stanica u Bosni i Hercegovini za prstenovanje ptica.

Ing. Josip Vekić - Hutovo blato je raj za ptice

   -Očito malih ptica – trstenjaka i grmuša…, što jer s velikim pticama?

   -Prstenuju se i one, neke grabljivice, sove, jastrebovi…, isti prstenovači mogu i to raditi samo se moraju malo više potruditi, izići na jezera, postaviti visoke mreže ili naći pticu u stadiju čučavca iza gniježđenja, prije nego polete prstenovači im stavljaju ornitološke prstenove. Ti prstenovi se nameću na nogu, ovi za male ptice se samo sklope, zato ti ornitološki prstenovači imaju posebne dozvole, odnosno ispite za polaganje. Mi u Bosni i Hercegovini koliko znam, imamo samo jednog čovjeka koji je ovlašten za prstenovanje ptica. Uopće nismo organizirali polaganje, tako da oni koji žele mogu polagati u Beogradu ili Zagrebu prstenovački ispit. Ja se nadam da ćemo naredne godine uspjeti oformiti komisiju koja će odobriti još nekim domaćim prstenovačima polaganje. Trebaju za to posebni uvjeti, po europskim standardima, potrebno je proći tri – četiri prstenovčka kampa, nakon čega slijedi prilično zahtjevan ispitni dio iz fiziologije, naravi i ponašanja ptica. Ja se nadam da ćemo iduće godine uspjeti sastaviti povjerenstvo za polaganje kako bi imali više prstenovača.

                                                Za prstenovanje orlova treba sredstava

   -Oni koji promatraju Hutovo blato vide samo orlove, po kojeg jastreba ili močvarice u preletu ostalo se krije po žbunju, čujemo samo njihov pjev, može li se prstenovati ovaj jedinstveni par orla štekavca, jedan od tri, četiri u BiH?  

   -Imamo ti u vidu, malo je zahtjevnije, imamo mi prstenove i za velike ptice. Ja se nadam da će se ispuniti uvjeti i da ćemo se popeti na gnijezdo i prstenovati potomka. Želja nam je da osiguramo i GPS pa da vidimo kuda on luta odluta u potrazi za partnerom, što traje po tri, četiri godine i onda se vrati se u Neretvu. Ti GPS emiteri su jako skupa stvar, ali smisliti ćemo neki projekt ili naći neka sredstva kako bi mladunca markirati i stavili mu emiter kako bismo pratili kuda luta.

   Na kraju ističemo da su prstenovači pravi ljubitelji prirode, nerijetko spavaju u šatorima, hrane se onim što kupe, a za svoj rad niti traže niti dobivaju naknadu!

Tekst: Dušan Musa (Večernji list)

Foto: Arhiva PP Hutovo blato

Dug put prevale maleni trstenjaci na dugom putu

 Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times, Le Monde i poslovni suradnici!