Arheologija: Budućim arheolozima treba podrška da istraže Hercegovinu

 

Studeni i profesori na zajedničkoj akciji

   Nakon jesenske kampanje koja je bila arheološki plodonosna, nastavljeni su istraživački radovi na prostoru rimskog vojnog logora Gračine na Humcu kod Ljubuškog. Za razliku od jesenske kampanje kada su u prvom planu bili arheolozi i njihovi pomagači, proljetnu kampanju pod nadzorom prof. dr. sc. Mirka Rašića, svojevrsnog domaćina, prof. dr. sc. Tina Tomasa, pročelnika studija arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i prof. dr. Daria Vujevića, u prvom planu bili su studenti studija arheologije. Predstavljajući kampanju pročelnik Tomas je kazao:

                                                      Studij arheologije i praksa

   „Riječ je o redovitoj godišnjoj terenskoj nastavi studija arheologije Filozofskog fakulteta  Sveučilišta u Mostaru, gdje se u sklopu kolegija na preddiplomskom studiju i diplomskom studiju, studenti upoznaju pristupu različitim vrstama arheoloških nalazišta, strategijama i metodama arheološkog iskopavanja, kao i sa onim osnovnim arheološkim instrumentarijem kojim se sam taj proces dokumentira da bi kasnija interpretacija svih tih nalaza, svih tih struktura, bila što vjerodostojnija. Ove godine smo po treći puta odabrali Gračine, kao što većina javnosti i zna, riječ je o jednom vrlo važnom nalazištu antičkoga rimskog vojnoga logora koji nam pruža dosta uvjerljive podatke o ranoj rimskoj vojnoj prisutnosti na ovim prostorima, kada se autohtono stanovništvo po prvi puta susrelo s mehaniziranom vodećom vojnom silom toga vremena.

Dio nalaza pronađenih tijekom kampanje

   -Dojam je da su uvjeti za takvu nastavu s obzirom na ranije radove bili idealni, zatekli su da tako kažemo svježe, nalazište?

   -Da, ranije je kolega Rašić definirao jedan segment ovog glavnog ulaza, sjevernog, tzv. via pretorie, u logoru gdje je otkrivena jedna kvadratna kula koja je flangirala taj ulaz. U sklopu ove redovite terenske nastave cilj nam je bio dobiti situaciju u produžetku istočne sonde koju su kolege prethodno otvorile. Sada imamo jednu cjelovitu sliku što se tiče glavnoga ulaza, otkrivena je i istočna kula, te komunikacija koja je bila između te dvije kule. Situacija nije baš jednostavna kako smo očekivali, jer je dokumentirano niz kasnijih intervencija u vidu pregradnje i obnove hodne površine tako da će se kada se svi ti podaci obrade, dobiti jedna vrlo zanimljiva interpretacija koja će vjerujem, biti od koristi za sve kolege koji se bave antičkim ranim periodom na prostoru ove naše istočnojadranske kulturne regije - Hercegovine, Dalmacije i Crne Gore.

Profesori u istraživačkom zanosu

   Bilo je zanimljivo i ono što je nama najvažnije bilo je zanimljivo i našim studentima, jer lokalitet nije tako jednostavan kao što se možda nekada ranije pretpostavljalo, zbog niza kasnijih intervencija, imamo jednu složenu statigrafsku sliku kako je mi zovemo, tako da su i oni imali privilegiju da sudjeluju u tim iskopavanjima i dokumentiraju svih tih novootkrivenih struktura, elemenata i samih nalaza“, zaključuje pročelnik Tomas.

Studenti u trenucima predaha

   Govoreći o radovima interesantna su viđenja studenta:

   Paula Boškić, iz Uskoplja: „Prvi put sam bila na terenu. Iskreno za mene je ovo bilo naporno, nisam navikla na ovakve stvari, međutim sve se to zaboravi kad otkriješ neki zanimljiv nalaz. Upravo sam zbog zanimljivosti istraživanja i upisala ovaj studij“, kazala je Paula od koje smo doznali da Uskoplje nema ni jednoga arheologa. Mostarac Boris Rozić, ne taji da se odjevnim stilom želio uklopiti u vremena velikih istraživača primjerice Arthura Evansa, a što se radova tiče naglašava:

Šale nema s brkom, uzor mu je čuveni sir Arthur Evans

   „Bilo je zanimljivo, meni je ovo treća godina pa to na osnovu iskustva mogu reći ha, ha, ha… Otkrili smo dosta toga od ulaza u logor, popločanja, pa  niza nalaza od fibula, preko keramike do jednoga koplja. Imali smo dinamičnu ekipu na čelu s našim profesorima, uvjeren sam da će se za nas čuti“, veli raspoloženi Boris, dok Nikol Franičević iz Opuzena kaže:

   „Terenska nastava je protekla prema mojim očekivanjima, bilo je zanimljivo. Lani smo bili u Zvonigradu kraj Širokog Brijega. Taj teren bio je više površinsko traženje keramike, ovaj je bio zahtjevniji, trebalo je kopat, što mi je i zanimljivije, jer otkrivaš i vadiš nalaze iz zemlje.“

Ferdo pjesmom diže moral kolegama, a arheologijom se bavi od 12-te godine

   Ferdu Stojića, još jedan studenta arheologije iz Mostara, zatekli smo s gitarom, dok su njegove kolege radile on im je pjevušio:

   „Lopatam ja, nije da stalno sviram, gitaru uzmem kad osjetim da im popušta elan, tako im dajem poticaj“, veli Ferdo, pa opisujući kampanju nastavlja: „Treća sam godina studija, ovo mi je treći teren. Jako je zanimljivo, kopa se, ali vrijedi, našli smo dosta toga, najviše keramika, ali bilo je i niz drugih nalaza koje sada treba sortirati. Arheologiju nisam upisao slučajno, bavim se time od 12-te godine. Moja je majka iz Vele Luke, kad bi išao dole na ljetovanje pomagao sam istraživačima prof. dr. Igoru Borziću i prof. dr. Dinku Radiću, arheologu iz Vela Luke, na brdu Kopila. To je na pola puta između Vele Luke i Blata. Istraživali smo nekropole, pa otud i moje zanimanje za arheologiju“.

   Na kraju jedanaestog, zadnjeg dana terenskih istraživanja studenti rekoše da su spremni prekopati po svemu neistraženu Hercegovinu, samo im kad studij završe treba podrška.  

Tekst i foto: D. Musa (Večernji list)

Početak je bio težak

...ali krenulo se udarnički

Poslije desetak dana sve je izgledalo drugačije

Brdo zemlje u dvije kampanje

Lopata je jedno od sredstava i mladim arheologinjama

Nalazište iz ptičje perspektive

Gdje se radi ima i gužve

Bilo je radno i poučno

Zajedništvo u akciji - Paula i Nikol s kolegom "na lopati"