Nevolje pčelara: U Hercegovini med odnijela bura, a u Bosni suša

  

Čapljinski pčelari na jutarnjoj siesti

   Svojevrsni konzilij čapljinskih pčelara svako jutro u kafiću kako kažu „na pumpi“, zasjeda razmatrajući stanje u pčelarstvu. Bile dobre ili loše godine pčelari imaju o čemu pričati. Kako se manje-više svi od reda bave i maslinarstvom za lošijih sezona u pčelarstvu, prebace se na maslinarstvo. Vrelo i sušno ovogodišnje ljeto, ne ostavlja puno prostora za vedre teme ni u jednoj, ni u drugoj oblasti. Na upit za analizu sezone za 'Večernjak' kao svog predstavnika izdvojili su Ivu Matića iz Grabovine kod Čapljine, najiskusnijeg među njima, da kaže „kako stvari stoje“ u pčelarstvu.

                                                           Ekstremne vrućine

   „Pa, ovo je jedna od najlošijih godina u pčelarstvu i zbog hladnoća i zbog ekstremnih vrućina.  U Hercegovini je godina počela fino, a onda su došli hladni četvrti i peti mjesec koje je prepuhala bura, tako da nismo imali prinosa. Odvezli smo pčele u Bosnu gdje je livada krenula ekstra dobro, počelo je mediti jedno deset, petnaest kila bilo je po košnici, tako da su pčele donijele jedno skromnije vrcanje. Iza toga uslijedio je kišoviti sedmi mjesec tako da priroda nije bila nikad ljepša, poput 2014. godine kada je vrijesak dao dva vrcanja. Mi smo se ponadali da će godina izići ekstra. Vrijesak je počeo cvjetati 25. sedmog, počela se vaga ravnati, ali odmah potom naišao je toplotni udar koji traje i dan danas, mjesec i pol dana?! Nakon te fine prirode u sedmo mjesecu, u Bosni je sunce sve spržilo, ne pamti se kad je gore bilo. U Glamoču gdje su većine nas bile pčele temperatura je dostizala 35 Celzijevih stupnjeva, za taj kraj to je svjetsko čudo. Tako smo prije vremena počeli vraćati pčele nazad, vraćamo ih u Hercegovinu. Nije lako, gledamo hoće li izgorjeti u Bosni, hoće li izgorjeti u Hercegovini. Strahujemo od požara. Najavljuju kišu u drugoj polovici ove nedjelje, u četvrtak, što bi nam pomoglo spasili pčelu za iduću godinu. Pčelu već treba pripremati za iduću godinu“, rezimira gospodin Matić.

Košnice na planinskoj ispaši u Glamoču dok je bilo kiše

   -Dakle, pčelarima je ostao samo unos livade za tih petnaestak dana?

   -Tih petnaestak dana tko je imao dobru pčelu imat će po mojoj procjeni 10-ak do maksimalno 15-ak kilograma po košnici. Taman da spasi sezonu, da ne bude bar u minusu. Pčele će biti teško pripremiti za iduću godinu, jer pčeli sada treba polena da bi nabacila masno tkivo kako bi izdržala zimu i proljeće dočekala u kakvoj takvoj formi.

   -Vinogradari beru mjesec dana prije grožđe, a pčelari su izgleda svoje već obrali?

   -Jesu obrali, sad je samo problem iskustvo pčelara, kako pripremiti pčelu za iduću godinu?

   -Što da rade mladi pčelari, kako će oni preboljeti siromašnu sezonu, vi stariji imate iskustva i sa dobrim i sa lošim godinama?

   -Mladi pčelari trebaju biti dobri sa starim pčelarima, malo pripomoć tako da nauče što treba odrađivati.

                                                    Kiša bi nešto mogla spasiti

   -Što će biti ako padne kiša koju najavljuju i u Hercegovini, mada ni to  s obzirom na godinu, više nije sigurno?

   -Ta bi kiša nešto mogla i spasiti, procvjetao bi bršljan pa bi s bršljana imala dovoljno polena tako da bi se mogla spasiti jedna generacija pčele koja bi izdržala zimu. Sad je pčeli najvažniji pelud, a ostalo se može malo nahraniti i prihraniti, ali ne previše da se ne ubije pčela. Kiša bi mogla malo oporaviti prirodu tako da bi i pčele , a i pčelari od toga imali koristi.

   „Čudna godina“ naglašava pčelarski konzilij kojeg su to jutro činili – Zdenko Žilić, Ivo Matić, Ivica Kozina, Ante Petrović, Miro Obradović koji su izgonili pčele u Glamoč, te Admir Buć čije su pčele bile na Kupresu.

Tekst i foto: Dušan Musa  (Večernji list)

Zbog suše u Bosni pčele nisu imale posla