Cijene i dileme: Pritisak rajčica iz uvoza smanjuje domaću proizvodnju i odnosi zaradu

Marijan Brajković, direktor PZ „Matica“, kaže:

     Po proizvodnji ranih rajčica u Hercegovini vodeći su povrtlari iz Višića okupljeni oko Poljoprivredne zadruge „Matica“. Rana sadnja i berba prvih plodova početkom druge dekade svibnja u prošlosti su jamčili isplativost proizvodnje. Međutim, obilan uvoz iz zemalja gdje zahvaljujući povoljnijim klimatskim prilikama prve rajčice dozrijevaju mjesec, dva prije uzdrmao je uhodani tijek stvari. Posebice se to osjetilo 2024. U osvrtu na proteklu sezonu koja je manje-više završena prije mjesec dana, Marijan Brajković, direktor PZ „Matica“, kaže:

                                                            Sezona slabija nego lani

   „Sezona je bila pod pritiskom, ukupno uzevši nešto lošija od prošle godine, mada je proizvodnja rajčica smanjena za skoro pedeset posto. Cijene su bile non stop pod pritiskom uvozne robe. Ranija sadnja prošla je nešto bolje, kasnija sadnja – bilo je problema s plasmanom tako da je upitno kako je završilo. Uglavnom kad se sve podvuče nešto lošija sezona nego lani u financijskom smislu, s tim da se pritisak na cijene zbog uvoznih roba, još više povećao“, konstatira direktor Brajković, te na upit kako je prošla probna sadnja, odnosno izbor novih sorti proizvođača iz Nizozemske, nastavlja:

Probni nasad u Višićima

   „Bilo je oko 14 novih sorti, na kraju smo sveli na dvije koje su dosta interesantne. S te dvije sorte iduće godine idemo na veću količinu, ali opet na razini pokusa. Znači ne može se reći da će odmah ući u punu proizvodnju. Kod uvođenja novih sorti ne možete tek tako za jednu sezonu i na jednom manjem broju biljaka, definirati proizvodnju za naredne sezone. Iduća sezona je ta koja će definitivno reći zadovoljava li par novih sorti sve ono što mi mislimo da treba.

Nizozemci provjeravaju što su sjemena dala

   -Vaš pokus pratili su proizvođači sjemena iz Nizozemske, kakve su njihove reakcije?

   -To je posao koji oni rade svake sezone, izbacuju nove sorte pokušavaju, probaju, uvode svoj proizvod na tržištu. Ono što je zanimljivo sorta koja je kod nas ispala najbolja kod njih je je bila nešto sporedno, pa su je poslali hajde kad veće probate probajte i tu. To je pokazatelj koliko je složen proces da se nametne neka nova sorta i koliko to ovisi o samim uvjetima na nekom proizvodnom području. Na kraju krajeva svaka nova sorta treba zadovoljiti priče u više proizvodnih područja. Kad bi ona uvjetna i super bila samo za naše područje to je za njih premalo da krenu u komercijalizaciju te sorte u smislu brendiranja, prodaje i ostalog što ide uz nove sorte.

                                       Krastavac "prošao", proizvodnja paprika skupa

   -Kazali ste da je proizvodnja rajčica bila smanjena za skoro pedeset posto što su sadili ostali vaši kooperanti?

   -Primjetno je zadnjih par sezona zbog povećanja cijena proizvodnje, da se okreću na krastavac i bostan, većinom, nešto manje na papriku jer je paprika postala skupa u proizvodnji. Uglavnom, prebacili su se na krastavac i bostan.

Kao da domaćih nema lani uvezeno rajčica za 28 milijuna KM

   -Dojam je da je krastavac dosta dobro prošao?

   -Prvi krastavac, rana sadnja, je prošao solidno. Pokazalo se da je u određenom trenutku ponestalo krastavaca iz uvoza i to se zadržalo duži vremenski period, tako da je krastavac bio dosta lijepa priča ove godine.

   Proizvođače rajčica iz Višića i uopće doline Neretve u drugom dijelu sezone ovog omiljenog povrća, od druge polovice kolovoza na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima smjenjuju proizvođači iz Buturović Polja kod Konjica, koji također dopremaju kvalitetne rajčice. Naravno, višićki povrtlari ne sjede skrštenih ruku, nakon rajčica i kraćeg odmora zemljišta kreću u drugu proizvodnju, a to su najčešće zelena salata, zimski kupus, raštika…, a ima i onih koji su se dali u proizvodnju batata.

Dušan Musa  (Večernji list)

Beračica paradajza