Ljubuški: Obnova tvrđave herceg Stjepana Kosače, od hrpe kamenja stvara monumentalno zdanje

Izgled tvrđave tijekom obnove središnje kule (Foto: M. Rašić)

   Kad smo nekako u ova doba prije šest godina posjetili tvrđavu hercega Stjepana Kosače na 396 metara iznad mora visokoj Buturovici, iznad Ljubuškog, zatekli smo tim koji je vršio arheološka istraživanja. Voditeljica tog tima dr. sc. Nina Čuljak  sa Studija arheologije Sveučilišta u Mostaru odakle je bila i većina suradnika, iznenadila nas je podatkom da je to prvo arheološko istraživanje Ljubuške „kule“ što je uobičajeni naziv u narodu. Prof. dr. sc. Čuljak nam je tom prilikom kazala da su rezultati neočekivani jer su uz ostalo pod naslagama šuta otkriveni „iznenađujuće lijepo zidovi zgrade koje nitko nije očekivao, uz popločane podnice“. Ushićena pronađenim dr. sc. Čuljak je naglasila da je to „Stradun u malom“, asocirajući na poznati dubrovački Stradun.

Docentica Čuljak s ponosom je istaknula izgled otkrivene prostorije

   Koliko smo upratili daljih istraživanja nije bilo srećom bilo je radova na konzerviranju skoro svake godine. Konzervatorski radovi proteklih godina kulu su od oronule hrpe kamenja uzdigli do impresivne građevine. Ono što svakako treba istaknuti je podatak da su radovi nastavljeni i ove godine. Ugovor vrijedan 384.947,55 KM s PDV-om potpisali su 9. veljače, tekuće godine, Vedran Markotić, gradonačelnik Ljubuškog i Ekrem Maksumić direktor tvrtke Fajić d. o. o. iz Mostara, ispred izvođača radova.

   Na žalost tijekom našeg posjeta pri temperaturi od + 37 stupnjeva nismo zatekli radnike spomenute tvrtke kao prije koju godinu, kada su nam lakonski na upit – je li vruće, odgovorili – ljeti je vruće, a zimi hladno“. Što će reći – vremenu nikad ugoditi, a raditi se mora. Međutim za razliku od Ljubuškog gdje pri spomenutoj žezi na oko 80 metara iznad mora, nije bilo ni „ćuva vitra“ kako bi kazali naši stari, na Buturovici, odnosno na nepunih 400 metara vjetar ugodno ćarlija, pa Ljubušaci uz rashlađivanje uz rijeku Trebižat, umjesto klime, mogu koristiti i Buturovicu.

Skela govori o nastavku radova

   Uočili smo da posao na konzerviranju bedema tvrđave odmiče, ali i jedan važan podatak, otkriven je poprečni zid koji se podudara s onim što je dr. sc. Čuljak kazala, a to je da bi otkopavanjem istočnog dijela tvrđave mogao izroniti mali gradić u čijim prostorijama su za vrijeme Kosača posao imale zanatlije. Da se to i definitivno potvrdi potrebno je korak po korak iskopati i odstraniti more šuta. Vjerojatno će se u tom dijelu otkriti i neki zanimljivi artefakti. S obzirom da je dobrim dijelom obnovljena tvrđava postala izletište ne samo Ljubušaka i njihovih gostiju nego i stranih turista, koji vole zaviriti u svaki kutak. U tu svrhu evo i nekoliko podataka iz Godišnjaka Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti N. R. BiH „Naše starine“, Sarajevo 1953. Autori dijela „Stari gradovi Hercegovine“ su Hamdija Kreševljaković i Hamdija Kapidžić, a u njemu uz ostalo stoji:

Tlocrt tvrđave

   „Ljubuški je grad na jednom osamljenom brežuljku što se diže iznad istoimene varošice, od koje je udaljen oko pola sata hoda. Ljubuški se prvi put spominje 1452. za poznate borbe  između hercega Stjepana i njegovih sinova, pred kojima se stari herceg bio sklonio u tvrdu kulu. (Vrijeme čini svoje pa je tako u dubrovačkom arhivu pronađen podatak da je prvi spomen Ljubuškog 1444. godine, što se slavi kao dan Grada. U međuvremenu je nađen još, stariji podatak o spomenu Ljubuškog 1435. godine, a po svemu sudeći ni taj nije konačan. Uz to herceg Stjepan je ratovao protiv jednog sina Vladislava i tadašnje mu supruge op. a.

Novi poprečni zid najavljuje nova otkrića

   Kreševljaković i Kapidžić  konstatiraju da je grad nastao koncem četrdesetih i početkom pedesetih godina petnaestog stoljeća „jer mu nema spomena u poveljama od 1444 i 1448. koje se odnose na hercegove zemlje. Zidovi kojima je opasana kula mjestimice su bili visoki do 10 metara i osigurani puškarnicama. U gradu je bio ambar, čatrnja i  dvije tamnice…“ S obzirom da je prema najnovijim podatcima grad Ljubuški stariji najmanje 17 godina, očito će tek neka buduća istraživanja donijeti i nove povijesne sudove.

Tekst: Dušan Musa  (Večernji list)

Foto: Mirko Rašić i D. Musa