Čapljina: U jeku sezone dnevno radilo i po 200 berača, kvaliteta hercegovačkog voća odlična

   

   

Tko je vrijedan berba može i u bjelom

Proizvodnja hrane od postanka pa do danas bila je i ostala osnova života i opstanka čovjeka. Shodno tom pravilu u slavu rada i primarne ljudske djelatnosti – proizvodnje hrane, posjetili smo nasad bresaka i nektarina od 100 hektara u Gabeli i uvjerili se da dio Hercegovaca u ovom slučaju Hercegovki, marno radi unatoč neradničkoj mantri "ne isplati se". Prvi sugovornik bješe ing. Toni Falak, direktor tvrtke „Agroherc“ koji o trenutačnom poslu kaže:

   „U berbi breskve i nektarine smo zadnja dva i pol mjeseca, mislim da će nam ovo biti zadnji tjedan kampanje. Na sto hektara breskve i nektarine, očekujemo da će urod biti 800 – 850 tona“, kaže direktor Falak te na upit o radnoj snazi nastavlja:

   „Imamo nešto lokalnih radnika, a većina je iz istočne Hercegovine –Nevesinje, Ljubinje, kojima plaćamo dnevnice i prijevoz. U jeku sezone nazad mjesec dana imali smo 160 – 170 ljudi uz naše traktoriste na utovaru i istovaru. Dakle, 160 – 170 ljudi je samo bralo, a 15 – 20 je vozilo i tovarilo. Kampanja je bila zaista žestoka.

Radi se u znoju lica

   -Urod, kvaliteta, plasman?

   -Prezadovoljni smo i nabirom i kvalitetom, 90 posto nam je otišlo na hrvatsko tržište, od toga mahom prva klasa. Ako ima sitnije robe rješavamo na domaćem tržištu. Više smo nego zadovoljni, jer smo manje očekivali. Izvoz je spas kako za nas, tako i za lokalnu zajednicu, jer kada bi mi došli na domaće tržište nastao bi totalni kolaps, ne bi bilo dobro za obje strane. Kad izvezete robu u Hrvatsku otvorena je cijela Europa, a da ne pričano o turizmu u jadranskoj obali. Uopće mogu reći da je ova godina dobra za svaku kulturu, cijene su nešto drugo što tržište diktira, a što se tiče roda i kvalitete – šljiva, breskva, nektarina, trešnje fantastičan smo urod imali, sve je dobro rodilo.

Za berbu poželjna je košarkaška visina

   Nakon razgovora s direktorom Falakom koji je žurio na poslovni dogovor u Hrvatsku uputili smo se u nasad bresaka i nektarina. Berači su bili poodmakli, a nas je dočekao ing. Adis Bajgorić koji nas je odveo u žižu berbe, kad tamo u berbi su angažirane gotovo isključivo dame. Jedna od njih nam je i pozirala, a izjave reče ne bi davala, ostale su se nećkale i na koncu kazale po koju.

   „Nije teško brati, za zdravlje je dobro. Ljudi koji fizički rade duže žive“, uz osmijeh vali gospođa Radojka, te dodaje da je „bitno da se radi i zaradi“. Njezina kolegica Rada koja je upravo sišla sa stabla nektarine, brišući znojno lice naglašava:

   -Nema para bez grdnije rana!

Kažu da su breskve iz Gabele dobre i za bolesne

   Sve beračice su iz Nevesinja, jedne beru druge za njima nose gajbe, ne žale se ni na vrućinu ni na prašinu, a pune su hvale za šefa ing. Adisa Bajgorića, koji reče:

      „Fino je kad radnici fale šefa“, veli Adis pa na upit s kim je lakše raditi ženama ili muškarcima konstatira:

   -'Ko je navikao dugo godina s ljudima raditi, njemu je svejedno. U mojoj grupi uz dva dečkića sve su žene. One znaju svoj posao, rade, ja vodim računa kako sve teče, pomognem ako zatreba. Ovo nam je peto branje. Dakle, pet puta smo prošli kroz nasade, kako je voće zrilo mi smo postupno brali. Kao što se i vidi ovo je zadnje branje“, veli Adis.

Nije šala mala - za berbu mora se penjati i na stabla

   Od beračica iz Nevesinja doznali smo da trenutačno ustaju u četiri sata, u voćnjaku su u 6,30, berba traje do 13 sati, kada se pred najvećom vrućinom povlače. Za ranijih kako kažu „jačih berbi“ ustajale su u tri sata, a u voćnjaku bile u 5,30 sati. Svaka čast!

    Valja istaknuti da berba bresaka i nektarina nije trenutačno jedini posao u tvrtki „Agroherc“ d. o. o. , usporedo se beru jabuke, sorte gala, smokve, stolne sorte grožđa… Rad na imanju ove čapljinske tvrtke mogao bi poslužiti i za turističke posjete.

Tekst i foto: Dušan Musa  (Večernji list)

Za tržište aranžirane nektarine

Breskvici su na ulazu u Metković

Vaganje