Bariša Ilić predsjednik društva „Brkata sjenica“ iz Metkovića - Međudržavni požar između Gabele i Pruda uništio živi svijet

Bariša Ilić - u tršćacima za dvije tri godine nema života

   Javnost u dolini Neretve koja zna što znače močvare tijekom sredine srpnja iznenadila je vijest da prostrana močvara na granici BiH i Hrvatske ponovo gori. Kažemo ponovo, gori jer je već postalo uobičajeno da je svake godine zahvati veći ili manji požar, međutim ove godine je požar poranio. Barišu Ilića, predsjednika Ornitološkog društva „Brkata sjenica“ iz Metkovića, zamolili smo za mišljenje zašto je požar poranio?

   „Da budem iskren ni nama nije jasno, obično požari budu kad završi lovna sezona tamo u jesen, kad počne puhati bura, tada se pali Blato. Ovaj put moguće da je bilo iz nehaja, možda je netko spaljivao nešto što je čistio, vatra se proširila i izgorjelo je 95 posto zaštićenog područja Prud u Hrvatsko i gotovo sve u Bosni i Hercegovini. Blato kako mi kolokvijalno kažemo, je gotovo pa u potpunosti izgorjelo“, konstatira Bariša, pa nakon sjetnog uzdaha nastavlja:

   „Mi se sada nalazimo kod crkve u Vidu i promatramo područje, samo kako mi kažemo zakrpe se vide u šaši, mali dijelovi koji nisu izgorjeli, sve gotovo, sve je izgorjelo. Ja mislim da je to nekih 80 do 100 hektara opožarene površine Blata, odnosno močvare.

Pogled na opožareno blato

   -Kad pogledamo močvaru, za manje od mjesec dana ona se zazelenila, trska se regenerirala brzo što se sve krije iza toga.

   -Najveći problem kod paljevine a tršćaka jesu flora i fauna općenito – ptice, biljke, leptiri… sve je to do temelja stradalo u ovom požaru. Ptice su bile u sred gniježđenja, imale su svoje gnijezda, imale su mlade, imale su jaja, sve je to stradalo, sve je izgorjelo. Znači, to je katastrofa za floru i faunu. Imamo mi tu zaštićenih biljaka, zaštićenih životinja koje su također stradale u ovom požaru. Još jedna napomena, izgorene površine koje sada promatramo sljedeće dvije do tri godine neće biti dom za gniježđenje pojedinih vrsta ptica kao što su – tri vrste štijoki, mala štijoka, siva štijoka, riđa štijoka. Neće biti dom bukavcu čija je najbrojnija gnjezdeća populacija u dolini Neretve, neće niti ni za brkatu sjednicu. To su ptice koje žive u starim tršćacima, gdje je stari tršćak pao po vodi, gdje one hodaju po starom tršćaku i hrane se, traže insekte, ličinke... Znači, ptice se gnijezde u starim tršćacima, njih ne zanima novi tršćak. A što se tršćaka tiče on se vrlo brzo regenerira, ozeleni, ali problem je što se događa s biljnim i životinjskim svijetom.

Brkata sjenica - Panurus biarmicus (Arhiva B. Ilić)

   -Dakle, živom svijetu u močvari za život treba stari tršćak?

   -Tako je, one mogu živjeti, ali se ne mogu razmnožavati. Oštećene su one jednim dijelom i u preživljavanju u takvom tršćaku, ali ne mogu se razmnožavati u novim tršćacima.

   -Ovo je kotlina između brda, što je bilo sa živim svijetom u vrijeme požara?

   -Ptice koje još nisu mogle letjeti, znači mlade ptice - poletarci, nisu mogle pobjeći njih je požar uhvatio. Odrasle ptice mogle su pobjeći u drugu stranu koja nije gorjeli u tršćake prema moru u Hrvatskoj, a sve ono što nije moglo letjeti sve je stradalo!

Riđa štijoka - Porzana porzana(Arhiva B. Ilić)

   Zanimljivo, Prud je zaštićeni ihtiološko-ornitološki rezervat uz rječicu Norin koja vijuga kroz Blato, od 1965. godine, a od 1993. godine je i na Ramsarskom popisu močvara i dio mreže Natura 2000. Za dio koji pripada BiH na tom planu nije ništa učinjeno!?

   „Koliko znam u BiH nisu poduzimani nikakvi koraci po pitanju zaštite a bilo bi dobro. Imate ornitološki park u Hutovu, koji također ponekad gori, srećom u zadnje tri, četiri godine stanje se stabiliziralo, možda neke male površine su gorjele. Uglavnom, mogao bi se i ovaj dio zaštiti, jer kad mi gledamo ove površine, granica jest podijelila, ali prirodno Neretva je jedna cjelina. Ptice ne znaju gdje je granica. Znači mi imao ovdje jednak problem i Hrvatska i BiH.  Bilo bi dobro da se napokon i u vas zaštiti ovo područje na nekom nivou, te da se posebno pazi na ova područja koja su zaštićena u nas i koja bi trebalo zaštiti u vas. Znači bolji video nadzor broj jedan, što više edukacije da ljudi znaju, neki ljudi ne znaju. Normalno da ima ljudi koji znaju i pale iz obijesti ili bolesti kako neki znaju reći, ali ima ljudi koji ne znaju, znači treba ih educirati. To su dvije stvari koje bi trebalo odraditi i u vas…“naglašava gosp Ilić, a mi dodajemo da je drugi požar početkom kolovoza dokusurio sve što je od bh. dijela ostalo.  

   E, što se tiče nas Branko Ćopić se o tome izrazio na sebi svojstven način – ubi nas priča!

Tekst: Dušan Musa  (Večernji list)

Foto: Bariša Ilić, D. Musa

Bukavac - Botaurus stellaris(Arhiva B. Ilić)