Smilje: Proizvodnja ulja od smilja u Hercegovini još živi, ali cijene su desetak puta niže nego u snovima prije desetak godina

 

Smilje prije žetve

   Od kada su prije desetak godina počeli radovi na brdašcima Žeberić – Milanovača zapadno od Gabele zanimalo nas je što će se u tom ljutom hercegovačkom kršu izroditi. Nakon lomljenja i sitnjenja krša prvo se pojavilo smilje. S obzirom da smiljomanija bila u sunovratu mnogi su se pitali – čemu smilje? Nakon smilja počela je sadnja maslina, pa divljih šipaka, lavande i na koncu smokava. Od krša je oteto i u obradive površine pretvoreno oko 140 hektara za Hercegovinu tipičnog krša. Od rascvjetanog smilja žutile su se i ovoga ljeta padine dva spomenuta brdašca, pa smo nakon uspona razgovor s ing. Žarkom Šimovićem, glavnim agronomom tvrtke AgroHerc Organic Agriculture d. o. o., započeli na temu smilja:

                                                     Sa smiljem treba znati upravljati

   „Smilje je prva kultura koju smo ovdje posadili, počeli smo 2018. sa sadnjom. Na osnovu iskustva mogu reći da je smilja do neke pete, šeste godine dosta isplativo žeti. Želi smo dosta veću količinu mase u odnosu na prošlu i ovu godinu kada su urod i masa dosta pali tako da smo došli do faze - saditi novi nasad smilja ili neku drugu kulturu, možda maslinu. To je za sada u procesu pa ćemo vidjeti na čemu smo. Nije kao što se pričalo da smilje može i deset godina, može ono, ali je pitanje isplativosti.

Žetva smilja

   -Vidimo da ste ove godine ovaj požnjeveni dio na visoko želi, na grmovima ostalo je puno stabljike, odnosno panja?

   -Ne možete se nisko rezati, jer taj drveni dio ne pogoduje destilaciji samoga ulja. Uz to niskim rezanjem uništavate biljku. Nakon rezidbe biljka prolazi fiziološki stres. Uz to velika je i suša, samim tim može doći do izumiranja biljaka, zato gledamo požeti taj zeleni dio, a da tako kažem drvenasti dio ne diramo“, kaže ing. Šimović te na opasku da su redovi još puni biljaka nastavlja:

   „Smilje je otporna kultura, s obzirom na dosta sušne godine. Imamo i navodnjavanje, ali opet sušne su godine, zadnja dobra kiša pala je u petom mjesecu tako da se mi bez obzira na to, izborimo sa sušom, i uz adekvatnu prehranu dobivamo dobre rezultate.

Zbijanje smilja u vreće

   -Dok uzgajate i žanjete smilje proizvodnja se isplati, odnosno ulje od smilja se može plasirati na tržištu?

   -Što se tiče plasmana nema problema, mi sve prodamo. Nešto koristimo za naše kreme  i kozmetiku, a dio ulja prodamo. Riješi se to lako, nije to problem.

   -Ako nije tajna koja je aktualna cijena smilja na burzama?

   -Ne znam točno kako se cijene kreću, jer nisam ja u toj fazi poslovanja gdje se prodaje ulje, ali po meni cijena se kreće između 500 i 1.000 eura za kilo ulja.

   -Naši ljudi su govorili da je to puno više, čak desetak puta?

Kosilica u pogonu

   -Da, da, naši ljudi su mislili da će to biti puno više. Znamo priču oko smilja i što se dogodilo, cijena je dosta pala. Cijenu određuje tržište, a ne naše želje i snovi?

   -Cinici bi rekli – u što mi uđemo to propada?

   -Smijeh, nadamo se da neće maslinarstvo propasti. S obzirom da je zadnjih par godina velika potražnja za maslinovim uljem posebno hercegovačkim, mislim da je budućnost Hercegovine maslinarstvo. Jedan od pokazatelja je podatak da potrošači u BiH godišnje koriste od prilike  0,25 do 0,50 litara ulja, u susjednoj Hrvatskoj potrošnja je 1,5 litar, a a dole južnije u Grčkoj potrošnja je i do 15 litara po osobi. Mislim kada je maslinovo ulje u pitanju da treba osvijestiti ljude, jer sve što proizvedemo može se plasirati na domaćem tržištu.

                                               Mladi Francuzi stigli u studijski posjet

   Na kraju dva zanimljiva podatka dok smo hodali kroz nasade smilja, maslina smokava i šipaka, iznad nas kružili su mladi sokoli i jedan orao. Ing. Šimović kaže da je to uobičajena pojava, jer grabljivice u smilju i drugom raslinju traže manje ptice, zečiće, jarebice kamenjarke i slično. Po povratku nas je čekalo iznenađenje pred kućicom na vršku imanja koje se prostire na 140 hektara, ing. Šimovića čekalo je dvije mladih Francuza iz Montpelliera. Rekoše da studiraju agronomiju pa su za svoje radove došli informirati se na imanje tvrtke AgroHerc Organic.

Tekst: Dušan Musa

Foto: Arhiva tvrtke AgroHerc Organic i D. Musa 

Ing. Žarko Šimović u razgovoru sa studentima agronomije iz Francuske

Pokošeni i nepokošeni dio nasada