Ravno: U Glavskoj počeli radovi koji će krajnji jugoistok Hercegovine izvesti iz prometne izolacije

Pogled na Dubrovačko primorje koje je na korak od Glavske

   Pola stoljeća nakon ukidanja uskotračne pruge Čapljina - Gabela – Dubrovnik krenuli su radovi koji će krajnji jugoistok Hercegovine izvesti iz posvemašne izolacije koja je uz kasniji rat, proizvela demografski slom tog područja. Podsjećamo, željeznički promet na spomenutoj dionici dužine 111 kilometara (te dionicama Hum – Bileća dužine 59 i Bileća – Nikšić dužine 71 kilometar), prestao je s radom 30. svibnja 1976. godine.

                                                   Proširenje "ćirine" trase

   Uz izgradnju proizvodnih pogona u mjestima kroz koje je pruga prolazila u početku se govorilo o gradnji pruge normalnog kolosijeka, istočnom stranom Popova polja. Ta ideja je propala, navodno Dubrovčani nisu bili zainteresirani, pa je za kakvu takvu komunikaciju na većem dijelu od Hutova (Neum) do Glavske (Ravno) pruga presvučena asfaltom, te je punih pedeset godina bila jedina veza između spomenutih mjesta.

Počeli radovi na proširivanju "ćirine" trase

   Da se tome bliži kraj uvjerili smo se tijekom nedavnog posjeta Glavskoj, gdje su prije dvadesetak dana započeli radovi na proširenju prometnice, odnosno trase uskotračne pruge. Kako smo doznali od radnika koje smo sretali te od Slavka Milišića koji je kako reče, razgovarao sa investitorima iz Njemačke, prometnica će biti prava magistrala široka šest metara!

Slavko Milišić je ushićen činjenicom da će se život vratiti u njegovo rodno selo

   „Golem je posao u pitanju. Ja sam imao priliku razgovarati s investitorima jedan je porijeklom iz Crne Gore, a drugi jako bogati Nijemac, oni ovdje planiraju prava čudesa praviti! Vidite koliko su već puteva probili. Površina je 400 duluma (40 hektara op. a.). U planu je dovođenje struje od naselja Drijen koje je uz put od Trebinja prema Dubrovniku, podzemnim kablom sve makadamom na Rupi Do odakle će izići na bivšu željezničku prugu pa dalje za Glavsku. Gradit će se i trafostanice“, kaže ushićeno oduševljen planovima investitora Slavko, te nastavlja nizati zanimljivosti:

Dio probijenih prometnica kroz buduće turističko naselje

   „Planiran je i vodovod od Dživarskih Poljica, to je općina Trebinje. Tehnička je voda, pa je u planu gradnja prečistača isto kao vodovod s Trebišnjice za Crnu Goru. Na ovom području gdje se radi i gradi, ja imam tri parcele kroz dvije planiran je put, dolazili su pitali koliko košta da prođe put. Ja im kažem – ništa! Putevi nikom nisu od štete. Onda su mi rekli da se putem mogu služiti i ja i moji potomci“.

Radovi u brdima

   Gospodin Slavko koji češće svrati u rodnu Glavsku, insistirao je da nas vozi svojim autom da ne bi svoje oštetili (hvala mu), na Marinušu brdo koje dominira područjem na kojem traju radovi. S obzirom da je Glavska na 477 metara iznad razine mora Marinuša je po slobodnoj procjeni sedamdesetak metara viša. O tome kakav krasan pogled puca na dubrovačko područje i Jadransko more već smo pisali. Na uzvisini ponovno nas je dočekao vjetar. Dok je Slavko pojašnjavao kote mi smo se divili pogledu. Redom nižu se Plat, Mlini, Srebreno, Kupari, južno je Cavtat, pa otoci Mrkanj, Bobara, Supertar…

Zbog maestrala u Glavskoj je uvijek pet šest stupnjeva hladnije nego u okolici

   S pogledom na Pelinov vrh, Slavko niže imena dubrovačkih hotela na kraju kojega je Cavtat s 950 ležaja u kojemu je 19 godina radio. Tu su i njegove parcele za najjužniju kaže da nije više od 250 metara zračne linije udaljena od mora. Nama je oko zapelo za gradina za koju Slavko reče da se zove Otari i da pripada Bosni i Hercegovini. Narodski kazano s nje se zaista kamenom može baciti do mora. 

                                                              Novi projekti

   „Ovo je mjesto je zračna banja, ja ne znam hoćemo li mi dočekati, ali ovo će biti raj na zemlji“, kategoričan je Slavko, dok smo mi u povratku morali jedno pola sata čekati na prolaz zbog radova.

Kamenom dobaciti do mora - Gradina otari je u BiH

   Slučaj je htio da se 13. srpnja u Ravnom potpiše ugovor za izvođenje radova na izgradnji dionice Hutovo – Ravno, na magistralnoj cesti M17.6  Dračevo – Cerovica – Hutovo – Ravno. Dakle i sa istoka i sa zapada probijaju se putevi koji će dobar dio ravanjske općini i okolnih područja izvući iz izolacije. Na kraju još jedna zanimljivost uskotračna pruga Gabela – Hum – Uskoplje – Zelenika, Uskoplje – Dubrovnik i Hum – Trebinje puštena je u promet 16. i 17. srpnja 1901. godine, dakle prije 125. godina!

Tekst i foto: Dušan Musa  (Večernji list)

Dio proširenog puta

Dio izgrađenih putova

Za godinu - dvije skretanje za Glavsku bit će prošireno