Čapljina: Pčelar Miro Obradović - Patvorine meda su došle do savršenstva, ni pčelari ih ne mogu razaznati

 

Pčelinjak Mire Obradovića

   Za pčelare, lovce i ribolovce, šereti će reći da pretjeruju kod prinosa, odnosno ulova. Zanemarujući te pošalice ili pretjerivanja, posjetili smo čapljinskog pčelara Miru Obradovića koji u rodnom Hrasnu na sjeveroistoku neumske općine, trenutačno na „paši“ drži preko 200 društava pčele. Naravno, krenuli smo od trenutačne situacije u pčelarstvu?

   „Imali smo sušni proljetni period, odjednom je sve krenulo, a onda zbog suše odjednom sve stalo, tako da je do nedavne kiše bilo veoma loše. Nakon kiše ima nade za kakvo takvo vrcanje. U pitanju je drača. Kad bi temperature bile do 28 stupnjeva za draču bi to bilo idealno, pa priželjkujemo da temperature ne idu iznad 30 podioka Celzijeva. Kad odselimo pčele prema Bosni nadamo se da će gore biti bolje. O prinosima u Hercegovini znat će se sve do sv. Ante (15. lipnja), a onda selimo u Bosnu, gdje će rezultati biti poznati oko 15. rujna. 

                                                   Pesticidi ugrožavaju pčele

   -O važnosti pčela pročitali smo i tvrdnju da svaki treći zalogaj kojeg konzumiramo ovisi o pčeli? 

   „Pčele imaju ogromnu ulogu u oprašivanju biljaka, a time i proizvodnji hrane. Bez pčela kako kažu, ne bi bilo života na Zemlji, za četiri godine. Ja bi tu konstataciju podržao. Pčele su veoma značajne ne samo za proizvodnju meda nego su još značajnije za oprašivanje biljaka koje su neophodne za ishranu ljudi.

Od kada jugom Hercegovine znaju šetati medvjedi pčelinjaci se štite strujom

   -Koliko su pčele danas ugrožene, prije svega u Hercegovini?

   -One su veoma ugrožene, koristi se neopisivo mnogo pesticida. Osim raznih bolesti koje napadaju pčele, to su njihovi prirodni nametnici, čovjek ih uništava korištenjem pesticida bez kontrole i razmišljanja. Prska se u svako doba dana, u svako doba godine, zbog čega pčelinje zajednice stradaju. To je posebice izraženo na čapljinskom području gdje su ogromne poljoprivredne površine. Klima je također jedan od pogubnih faktora. Više se ne zna kad je ljeto kad je zima, pčele izlijeću za Novu godinu kao u šestom mjesecu!? One su dezorijentirane. Počnu leći rano, pa su klimatske turbulencije jedan od osnovnih štetnih faktora.

   -Pčele su važne za poljoprivredu, rekli ste da se previše prska, tako se stvara začarani krug?

   -Da, ali to je neznanje poljoprivrednika! Oni uopće ne vide pčelu, oni vide samo biljku koju su zasadili, ne shvaćaju da bez pčele neće biti ploda. Po meni - prave grešku iz neznanja.

Pčelinjak Mire Obradovića na Hrasnu

   -Pričati o pčelarstvu i medu ne ide bez patvorina, može li se protiv njih boriti?

  -To je došlo do savršenstva, obični čovjek i pola pčelara neće poznati patvorinu! To je veoma teško bez dodatnih analiza. Moj savjet je - uzimajte med od poznatih pčelara. Manje-više kod nas se zna tko proizvodi pravi med, nema tu tajni. Preporučio bi ljudima da naš domaći med koriste što više, znamo da je ljekovit.

                             Čak 46 posto uzoraka meda uvezenog u Europsku uniju patvoreno

   Kad je o patvorinama riječ  valja napomenuti da je veliko paneuropsko istraživanje koje je provela Europska komisija (OLAF) pokazalo da čak 46 % (!), uzoraka meda uvezenog u Europsku uniju patvoreno ili sumnjivog podrijetla. Zbog tih alarmantnih podataka, Europski parlament je usvojio stroža pravila o označavanju. Mi nismo Europa, pa se zaista bez podilaženja pčelarima treba orijentirati na domaći med.

Tekst i foto: Dušan Musa  (Večernji list)

Lani su se na visoravni Hrasna  pčele masovno rojile, ove godine vladala je suša