Čapljina: Nizozemski stručnjaci zbog sjemena i rajčica došli u Hercegovinu

Razdvajanje po sortama

   Mediji su se potrudili da građanima BiH prezentiraju poraznu činjenicu da četiri puta uvozimo više povrća – 169 milijuna maraka, nego što izvozimo. Da u takvim okolnostima opstanu povrtlari u najvećem hercegovačkom rajonu proizvodnje rajčica se dovijaju na svoj način. Kako, govori Marijan Brajković, direktor PZ „Matica“ iz Višića:

                                            Svake godine testiraju se nove sorte

   „U objektu od oko 1.000 kvadrata plastenika svake godine izdvojeno za testiranje za nove sorte. To je jedan proces koji se kontinuirano obavlja. Jednostavno bez toga se ne može. Ne bi ovakva proizvodnja kakva je danas postoji, uopće postojala da nismo ušli u takve aktivnosti. Zahvaljujući rasadniku Adria Histhil koji je u mogućnosti da nam isporuči kvalitetne presadnice i da nas poveže s velikim sjemenskim kućama, čije hibride u proizvodnji koristimo godinama, da vidimo što je to novo, što je najpodesnije za nas u budućoj proizvodnji.

Nizozemski stručnjaci u oglednom plasteniku

   -Što je osnovi razloga da se vi kao proizvođači, morate se bavite i tom sjemenskom selekcijom?

   -Elementarna je priča u tome da svaki hibrid gubi neki svoj potencijal kroz određeni broj godina, nekad je to bilo sedam, osam godina sada je to pet, šest. Ako želite da imate kvalitetnog nasljednika koji dominira u proizvodnji vi morate svake godine testirati više novih sorti. Mi ove godine imamo četrnaest novih sorti. Jednostavno bez toga nema proizvodnje, ovaj trenutni hibrid koji dominira sasvim sigurno izgubit će svoj potencijal i nama treba nešto novo. To je neka elementarna pretpostavka kada govorimo o introdukciji novih sorti. Međutim, imamo i dodatni elementi u cijeloj priči iz razloga što uvoz enormno raste, iz godine u godinu vrši pritisak na cijene naših proizvoda tako da pokušavamo unaprijediti i prodaju. Poduzimaju se aktivnosti u osiguranju kratkih lanaca opskrbe, koji se odnose na lokalno tržište - Mostar i Hercegovina, gdje bismo mi ponudili neki kvalitetan hibrid koji ima takva organoleptička svojstva da bude prihvatljiv širokom krugu potrošača. Ako hoćete da ti hibridi budu dobri za jest, oni ne mogu biti tvrdi, oni moraju biti mekši što ne trpi dulje ture transporta, na kraju tu dobivaju sami potrošači konzumenti tih proizvoda. Iz tih razloga ta priča je moguća samo na kratkim relacijama, otuda taj pojam 'kratki lanci opskrbe'. Mislim da idemo u dobrom smjeru, pokušavamo osigurati takav vid prodaje i naravno za to morao imati najkvalitetnije hibride.

Ocjenjuje se i presjek ploda

   -Dakle, akcent stavljate na uže tržište i na sorte koje podsjećaju na starinsku kavodu?

   -Tako je, mi ništa ne smijemo prepustiti slučaju. Uvoz je enormno velik i pojačava se iz godine u godinu. Dolazi do lakrdije, nije to više priča - tržni lanci preusmjeravaju i reguliraju tržište, nego sada kada se vozite prometnijim putevima po Hercegovini i dalje, vidjet ćete male štandove duž cesta gdje zadnjih godina počinje dominirati prodaja uvoznih roba!?

                                   I na štandovima uz prometnice prodaje se uvozno povrće

   -Na štandovima u pravilu piše domaće?

   -Mora pisati domaće, domestico, ovo ono, te fore, ali sve više i u toj prodaji dominira uvozna roba što je pokazatelj o kakvoj se tragediji radi, o kakvom problemu se radi.

   -Što kažete na podatak da je prošle godine uvezeno rajčica za više od 28 milijuna maraka? 

   -To je to, nema nikakve potrebe. Možemo reći da za neki period potrošači i veletrgovci traže  kontinuitet, ali kontinuitet se gradi godinama. Naravno da je naša proizvodnja dostatna da zadovolji potrebe za rajčicama osim jednog kratkog zimskog razdoblje. Rekoh kontinuitet se gradi godinama, polako, kada imate pametne poljoprivredne politike. U biti kod nas se nazaduje. Po pitanju kontinuiteta mi smo sve slabiji i slabiji zbog pritiska uvozne robe. Da bi se taj trend preokrenuo treba niz godina…“

Dio sjemenskog materijala nakon pregleda

   Za dopunu teme ističemo da su ovih dana u Višićima boravili stručnjaci sjemenskih kuća iz Nizozemske, koji su na licu mjesta vršili uvid kako se pojedine sorte ponašaju u Hercegovini, na osnovu čega će se uraditi elaborat s preporukom koja je najpogodnija.

Tekst i foto: Dušan Musa  (Večernji list)

Marijan Brajković - moramo se boriti