Čapljina: Marijan Brajković - Radnici konačno za dnevnicu imaju pristojnu cijenu, a trgovački centri su od nas napravili poslušne potrošače

 

Marijan Brajković -mladih je sve manje u poljoprivredi

   Da je Bosna i Hercegovina bez obzira na poticaje, u sve lošijoj situaciji kada je u pitanju poljoprivredno-prehrambeni sektor to već i vrapci na grani znaju. Čak i proizvodnje kojih naizgled ima u većem obujmu kao što je povrtlarstvo, u golemom su deficitu. Prema službenim podacima u prošloj godini povrtlarskih proizvoda je izvezeno u vrijednosti 43,1 milijun KM, dok je uvoz bio 169,1 milion KM! Dakle, pokrivenost uvoza izvozom jedva premašuje 25 posto! Uz poraznu bilancu kao problem pojavila se radna snaga pa smo Marijana Brajkovića, direktora PZ „Matica“ iz Višića koja okuplja pedesetak proizvođača povrća u zatvorenim prostorima, zamolili da razjasni tu problematiku:

                                                  Mladih je malo u plastenicima i njivama

   „Kad gledamo OPG-ove i profil ljudi koji se trenutačno bave poljoprivredom, to je 50 – 60 godina. Rijetkost je vidjeti nekoga mlađeg, ima slučajeva, ali vrlo malo. Mlađi ljudi tu ne vide perspektivu, pogotovu što se otvaraju nova tržišta rada. U takvoj situaciji normalno je da dolazi do poskupljenja cijene rada i radne snage. To je razumljivo samo po sebi. U biti kad sagledate o kojim teškim poslovima se tu radi, čemu su izloženi ti ljudi kojima je glavni posao dnevnica u poljoprivrednoj proizvodnji, onda vi vidite da to nije neka ogroman cijena, da je to u biti neka fer cijena. Ljudi su prvi put došli na to da pošteno naplate taj svoj rad, to što će možda proizvođačima ubuduće postati neisplativo to je neki drugi dio priče. 

Radna snaga sve starija

   Ovo po meni je super, neka ljudi naplate svoj rad, a odgovornost je na onima koji kreiraju tržište, to je jedna opća katastrofa. Na kraju krajeva krajnji kupac što je najžalosnije, u 90 posto slučajeva plaća poštenu cijenu za naš proizvod, a onaj koji proizvodi nema ni 25 posto te cijene. To jednostavno uz porast cijene inputa, nije dovoljno, kako će to završiti ostaje da se vidi.

   -Nedavno je u Čapljini najavljena izgradnja hladnjače za poljoprivredne proizvode, može li to pomoći poljoprivrednicama?

Kao da domaćih nema lani uvezeno rajčica za 28 milijuna KM

   -To je inicijativa koju je pokrenuo ministar poljoprivrede naše županije (ing. Mario Jurica op.a.), što je za svaku pohvalu. Trebalo je puno godine da se krene u tom smjeru, jer kad pogledate trenutačno stanje i opću problematiku onda se nema što reći nego da je ministar uočio problem.  To je u infrastrukturnom i upravljačkom smislu jedan vid mijenjanja paradigme onoga što imamo danas na terenu. To će omogućiti po puno pitanja kvalitetniji nastup na tržištu i konkurentnijeg proizvođača. Možemo samo poželjeti da se hladnjača što prije završi, a trenutnom ministru možemo čestitati na svim tim aktivnostima koje su po nama više nego potrebne. Kamo sreće da smo to imali u zadnjih dvadesetak godina. Nije bilo razloga  da nemamo, ali evo dobro je da stvari idu u tom smjeru.

                                                 Uvozom tržni lanci diktiraju ritam

   -Tko po vama iz poljoprivrede, kreira prilike na domaćem tržište?

   -Tržni lanci preuzimaju primat. Tržni lanci kreiraju našu potrošnju. To je čitav niz tehnika i tehnologija i metodologija kojima oni u biti od nas prave vrlo poslušne potrošače za ono što oni nudi. Stvari su se onda  počeli kretati u tom smjeru da su oni postali najveći prodavači uvoznih proizvoda, oni su bili taj prozor kroz koji se prodaje uvozna roba i to je posljedično dovelo do katastrofa i sa piljarama i sa malim gradskim tržnicama i sa veletržnicama. Ima naznaka bar u Hrvatskoj da neki tržni lanci uviđaju da bi im bilo dobro poticati domaću proizvodnji, ali vidjet ćemo kako će to završiti, odnosno hoće li se preliti i kod nas.

Domaće jagode

   Naravno načeta terma o kreiranju prilika na domaćem tržištu kada je u pitanju ne samo poveće nego i druge robe. Starije čitatelje će zaprepastiti podatak da je BiH u prošloj godini najviše robe uvezla iz Albanije količinski 20,7 milijuna tona u vrijednosti od 27,6 milijuna KM, slijede Turska i Srbija, a kada je o izvozu riječ onda su to isključivo zemlje Europske unije, predvođene Hrvatskom!?

Tekst i foto: Dušan Musa  (Večernji list)

'Ko je tu lud - uvozimo iz Istočne, a izvozimo u Zapadnu Europu