Ravno: Fenomeni jugoistoka Hercegovine, Najpotentniji dio Hercegovine se budi! Glavska je bogatstvo ove zemlje

   

Autor na Pelinovom vrhu

  Obično se nogometaši vajkaju kad promaše priliku da nisu imali sreće, novinari nemaju prilike za žalovanje, ali kada im se sreća osmjehne onda je to pun pogodak. Upravo to se dogodilo kod planiranog posjeta novoizgrađenom putu preko ravanjskih gora čime je općina Ravno konačno povezana s četrdesetak kilometara udaljenom Ivanicom. Sreća je bio susret s Mirom Obradovićem i Nedjeljkom Kneževićem djelatnicima Uprave za šumarstvo Hercegovačko-neretvanske županije na uskom puteljku kroz Hrasno i njihova ponuda da im se priključim pošto će i oni u istom smjeru.

                                                            Šume "spalio" mraz

   Slijedio je put bez zaustavljanja, prijelaz prečacem preko Popova polja, selo Velja Međa, Ravno, Zavala pa uspon na Ravanjske gore. Tako smo ih prozvali jer na području od preko trideset kilometara od Zečje glave s nadmorskom visinom od 908 metara iznad Belenića, pa do Ivanice i vrha Vlasište iznad nje 910 metara iznad mora, smjenjuju se vrhovi sličnih visina. Da je to gorsko područje potvrđuje činjenica da smo nailazili na hrastove šume koje je polovicom svibnja spalio mraz?! Uz mraz na hrastovima koji tek zelene, gore su to, navalile su i gusjenice gubara. Naravno to je važan podatak za naše suputnike.

I tri metra u gorama su dobra cesta

   Ono što je na početku ove priče bilo važno to je novi asfalt od Belenića do Šćenice s odvojcima za Slivnicu i Grepce, dalje je stari lošiji asfalt, ali je bitno da više nema makadama. Na tom 37 kilometara dugom putu, od Zavale do Ivanice, nismo sreli niti jedno vozilo. Jedno je išlo kilometar, dva ispred nas, a vidjesmo kamiončić parkiran uz put. Koliko smo po izmetu primijetili put najviše koriste divlji konji i krave. Tako je za sada. Ivanica, kao i prošle godine, gradi se posvuda, novina je još jedna benzinska crpka na ulazu u samo naselje. Značajna novina je bazen za vodu u izgradnju, a onda prelazimo s onu stranu svijeta, na Divlji istok! Amerika je imala Divlji zapad, a općina Ravno ima Divlji istok to je pozamašan prostor bez stalno naseljenih stanovnika kojeg obično po nekad najvećem selu Glavska, tako i zovu.

Nedjeljko Knežević i Miro Obradović kod lokve Briestnica

   Poput tragača za zlatom i mi smo otkrili pravo blago. Ukazalo nam se s oko 600 metara visokog vrha zvanog Pelinov vrh! Ivanica koja slovi za zračnu banju, je ništa je prema Glavskoj i Pelinovom vrhu s kojeg puca pogled ne samo na Srebreno s krasnim bazenom, Cavtat prema jugu, Plat, Kupare prema Dubrovniku otoke Mrkanj, Mrkanac, Bobaru i manje škoje… To je pogled koji uz maestral s mora, ostavlja bez daha! Upit je samo jedan – Zar ovo postoji u Hercegovini? Eto, postoji!

Put na istok

   Dodatna zanimljivost koju otkrivamo uz pomoć suputnika, koju nam je u telefonskom razgovoru potvrdio Slavko Milišić povremeni stanovnik Glavske, granica Bosne i Hercegovine je samo stotinjak metara iznad ceste koja povezuje Plat i Cavtat! 

                                                           Posjed od nepunih hektar

   Nekadašnji pastiri bi se kamenom u more mogli dobaciti! I to je dakle Hercegovina! Gospodin Milišić je naglasio kako upravo on na tom isturenom dijelu ima posjed od nepunih hektar – blago njemu. Da je BiH u Europskoj uniji bilo bi to pravo bogatstvo. To je jedna strana priče druga su radovi. Bageri i teški kamioni prave putove nasipe, rade punom parom.  Ljudi nema, samo teški kamioni krstare s jedne na drugu stranu. Ne znamo koliko, ali po našoj prosudbi golemi kompleks zemljišta nekadašnjih stanovnika Glavske i obližnjeg Rupnog Dola, te manjih zaselaka, otkupio nekada Stjepan Matić. Nakon njegove smrti posao je od njegove djece preuzeo njegov prijatelj iz Crne Gore koji također niz godina kao i Matić, živi i radi u Njemačkoj. 

Samo stotinjak metara iznad ceste Plat - Cavtat je granica BiH!

   Novi investitor je nastavio kupovinu zemljišta, točnije kamenjara, po laičkoj procjeni sada je to prostor od preko 150 hektara. Krupnim slovima isklesanim u kamenu stoji naslov kompleksa GBEL AIR. Suputnik Miro koji je imao prilike razgovarati s investitorom veli da mu je rekao da se cijeli projekt zove „Vazdušna banja“. Uz ostalo spomenuo mu je teatar na otvorenom i slične sadržaje. 

Pogled na Srebreno

   No, što će biti to će se tek vidjeti. Viđenim smo ostali impresionirani kao i činjenicom da područje „Divljeg istoka“ koje pripada općini Ravno nije mali prostor. Mada u naseljima trenutno nema stalnih stanovnika većina ih živi u Trebinju, cijenimo da to neće dugo tako biti, jer Glavska s čudesnim pogledom i maestralom, je bogatstvo ne samo općine Ravno i Hercegovine nego i cijele BiH.

Tekst: Dušan Musa  (Večernji list)

Foto: M. Šimović, N. Knežević, D. Musa  

Moram podsjetiti, portalski leziljebovići brzo zaboravljaju - preuzimanje tekstova je dozvoljeno samo Radiopostaji Čapljina, New York Timesu, Le Mondu i Financial Timesu!

Pogled na Otrant

Na sve strane grade se putovi

Probijanje buduće ceste

Radnici Uprave za šumarstvo pred nazivom za kompleks

Gubari se preračunali, umjesto mladog lišća polovicom svibnja zatekao ih mraz