Pčelarstvo: Nikola Matić, pčelar kojem je med sporedni proizvod

Pregled košnica uoči sezone je nužnost

   Škrtarilo je Sunce ove jeseni i zime, na svojim zrakama nad Hercegovinom. Među onima koju su se obradovali prvim sunčanim danima bili su i pčelari. Zašto govori Nikola Matić pčelar iz Dračeva kod Čapljine:

   „Ovo je jeko bitno razdoblje za pčelare. Tijekom zime pčele bi trebale spavati zimski san, ali kod nas su specifični uvjeti bude toplih dana tako da se pčela troši. Zna se dogoditi da neka pčelinja društva tijekom zime imaju legla, a leglo troši hranu pa se može dogoditi da pčele u takvoj situaciji ostanu bez hrane. Zato je jako bitno otvoriti svako pčelinje društvo, pogledati je li matica živa, što je najbitnije, te ima li hrane. Ako nema hrane mora se dati pogača ili iz drugog pčelinjeg društva ukoliko pčelar nije sve izvadio, prenijeti med pa će tako ugroženo pčelinje društvo sto posto preživjeti. Preko dana već je toplo tako da pčela funkcionira, leti, ali unosa iz prirode još nema, ima nešto polena, ali nektar treba čekati do četvrtog mjeseca“, naglašava Matić, te na upit o broju pčelinjih društava nastavlja:

   „Imam preko 300 košnica, nukleusa i velikih društava. Ima puno posla, svaki dan moram provesti četiri, pet, pa i šest sati u pčelinjaku. Sad mi je jako bitno da odradim tu inventuru društava, a onda lagano čekamo prve ozbiljne radove. Prvo kreće sakupljanje pčelinjeg otrova, zatim matične mliječi pa dalje vozanje na paše, prvo ide bagremova paša u Modriči, vraćamo se u Popovo polje slijede drača, kadulja…, zatim idemo u Glamoč, odakle se vraćamo kući i slijedi zazimljavanje.

Nikola Matić - Pčelarstvo ima niz mogućnosti

   -Vi slovite za neobičnog pčelara, vama su od meda bitniji drugi pčelinji proizvodi?

   -Mogu reći da jesu, zato što radimo i ostale proizvode. Iz početka sedam, osam godina, radio sam matičnu mliječ, nisam nigdje vozio pčele, bile su ovdje na Kuli u Dračevu, bazirali smo se na proizvode koje ne rade drugi pčelari. Zašto, meda zadnjih godina ima slabo, jedne godine ima druge nema. Zbog vremenskih prilika rijetke su dobre paše, pa ljudima stradaju društva. U takvim uvjetima mi smo se bazirali na matičnu mliječ i na pčelinji otrov.

   -Dakle, prinosi matične mliječi i pčelinjeg otrova ne zavise od kako se kaže pčelinje paše?

   -Da, bez obzira na unos matičnu mliječ i pčelinji otrov mogu raditi, ali je pri tom bitno da je društvo jako. Za to treba unos iz prirode, jer pčela je dosta jača na medu nego na sirupu. Dovoljne su male količine dvjesto, tristo grama, pola kila, da pčela ima za sebe hrane i ojača. Matičnu mliječ nije lako raditi, pčelinji otrov je lakše proizvesti, ali moraš ustati u četiri sata i cijeli dan biti uz košnice. Nema tu fizičkog napora, ali moraš biti uz pčele, dok proizvodnja matične mliječi traži dosta posla, discipline i znanja.

Dio košnica

   -Prodaja?

   -Ja nemam nikakvih problema, sve što proizvedem prodam. Ne znam što bi bilo da više ljudi proizvodi matičnu mliječ, sad smo na dvojica. Moram istaknuti - ljudi znaju da je kod mene sve čisto, prirodno. Pčelinji otrov ide u Hrvatsku surađujem sa Tvrtkom Matijevićem koji nas je i podučio kako se dobiva pčelinji otrov. Nije tajna, gram je 20 eura, odnosno kilogram je 20.000 eura, odnosno 40.000 KM! Međutim, teško je kilogram skupiti. Količine su neograničene, ja sam nekolicinu mlađih pčelara potaknuo na skupljanje pčelinjeg otrova. U početku treba uložiti nešto novca, a kasnije raditi i ulog će se isplatiti. Ljudi su nepovjerljivi trenutno su mi se najavili jedan iz Konjica i jedan iz Dubrovnika, hoće da im pojasnim kako se radi s pčelinjim otrovom.

   Gospodin Matić višestruku prvak BiH u boksu i kick boxu, ističe da pčelarstvo ima puno svojih grana uz med proizvode se – polen, propolis, matična mliječ, pčelinji otrov, vosak, zatim matice, pčelinja društva koja se također prodaju. Problem su jedino skromnije paše. Nekad se vrcalo po tri, pet i više tona, a sada kad pčelari izvade dvije tone dobra je sezona. Zanimljiva je Matićeva opaska na plasman – Vjerujte, što cijela Hercegovina proizvede meda, to se u Sarajevu do podne može prodati!

Tekst i foto: Dušan Musa   (Večernji list)

Nikola Matić - Pčelinji otrov traži početna ulaganja