Proizvodnja loznih cijepova u BiH - Prijeti ovisnost od uvoza jer sa sadnicama može stići i bolest žutica, nova filoksere

 

Slavko Kordaa- uvoz cijepova bi mogao uništiti vinogradarstvo

   Početkom milenija bilo je nekoliko tvrtki na jugu Hercegovina koje su se bavile proizvodnjom loznih cijepova, već desetak godina taj važan posao za domaće vinogradarstvo spao je samo na jednu – Dominant iz Gabela Polja. Što više od upućenijih u tu branšu doznali smo da je to i jedina veća tvrtka u cijeloj BiH. Kakvo je stanje u toj oblasti pitali smo ing. Slavka Kordu, direktora tvrtke Dominant:

                                               Zahtjevna proizvodnja loznih cijepova

   „Proizvodnja loznih cijepova je naša tradicija, ali moram priznati da je sve teža, sve zahtjevnija s obzirom da nemate više dovoljno iskusnih radnika, sad su to priučeni sezonci i 'dnevničari', pa ne znam dokle će ići. To je prilično zahtjevna proizvodnja koja u ovakvim uvjetima, dolazi svome kraju“, kaže ing. Korda, te razlaže:

   „Upravo završavamo klasiranje ovogodišnje proizvodnje koju smo u trećem mjesecu kalemili i spremno za isporuku. Predstoji još parafiranje i pakiranje u boksove po kupcima, čime je spremna za sadnju. Čim završimo počinjemo proizvodnju za iduću godinu, skidamo pupove koje pripremamo za kalemljenje, skidamo lozne podloge koje su sada u polju. Predaha nema, krajem ove godine završavamo jedan ciklus, a započinjemo drugi. Cijela operacija od pripreme do isporuke, sadnje i naplate od prilike traje godinu i pol dana.

Za proizvodnju nedostaje radne snage

   -Kakva je situacija s cijenom i troškovima proizvodnje?

   -U tom grmu i leži zec, nekad davno kada sam je počeo raditi 1982. godine, bilo je tri kilograma grožđa jedna sadnica loze, sad je skuplje kilo bijelog grožđa, nego jedna sadnica koja je na veliko bila ugovorena na 2,5 KM, mislim da će sada u prodaji biti tri marke plus PDV-e. Dnevnice radnika postaju nemoguće u odnosu na tu proizvodnju, a sami proces proizvodnje zahtjeva puno ručnog rada tako da isplativost postaje upitna.

   -S obzirom da radna snaga ključni element, kako dalje, ima li poticaja?  

   -Poticaji postoje 50 – 70 feninga s razine Federacije i županije, što po jednoj sadnici loze nije mali iznos. Postoje poticaji, ali sve to skupa nije dovoljno s obzirom na ovu drugu problematiku koja je dovela da ne možete pratiti proizvodnja. Mislim sigurno, da smo zadnji proizvođač loznih cijepova u Federaciji BiH. Koliko znam oko Banje Luke imaju neki manji proizvođači 10 – 20.000 loznih cijepova i to je to što se tiče BiH.

Lozni cijepovi koje treba obraditi i parafinirati za sadnju

   -Što ako prestane s radom, a u planovima stoji da Hercegovina treba imati 10.000 hektara vinograda?

   -Ne znam, moram priznati da su se pojavili Talijani i Slovenci, kako je kriza vinogradarstva u Francuskoj gdje vinograde maksimalno krče, nemaju dovoljno kupaca pa su se bacili na naše tržište. Već nekoliko godina su prisutni. Puno kaleme pošipa, žilavke, plavca maloga, grka…, znam to jer im jedan dio pupova isporučujemo. Oni diktiraju cijenu, relativno je povoljna, po 1,70 KM Talijani prodaju lozne cijepove za Hercegovinu. Na to dok se doveze i podmire PDV-e i ostali troškovi to je negdje oko 3,5 KM. Mi smo u rangu s njima međutim njihova država daje veće poticaje za tu proizvodnju nego naša.

   -Kuda dalje?

   -Sve je manje malih proizvođača, trend je podizanje velikih nasada od strane vinarija javljaju se i vinari koji sade po 5 – 6 hektara, ali onih koji sade po 500 – 1.000 loza sve je manje, što je problem vinogradarstva.

                                         Lozni cijepovi se uvoze iz Italije i Slovenije

     -Koliko je opasna kupovina sadnog materijala sa strane, bilo je negativnih iskustava?

   -To je jako dobro pitanje, s obzirom da su ti proizvođači iz Italije, do sada bili prisutni u Istri, sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji i donijeli su jako puno nesreće i nevolje sa žuticom vinove loze koja je sada od prilike u rangu filoksere početkom dvadesetog stoljeća kada je primjerice iz Blata na Korčuli u jednom danu za Ameriku iselilo 2.000 ljudi. Ta žutica radi isti problem kao tada filoksera. Bojim se s obzirom da je žutica prisutna u sjevernoj Italiji već čini probleme u Istri mislim da bi nam mogli donijeti nesreću. Mi smo sada čisti  od žutice vinove loze koju prenosi američki cvrčak, ali pitanje je dokle?

Za proizvodnju loznih cijepova treba mnogo ruku

   Jasno zbog sadašnjosti i budućnosti vinogradarstva i vinarstva u Hercegovini domaći proizvođači su neophodni bilo da je riječ o za sada jedinoj tvrtki ili nekim novim.

Tekst i foto: Dušan Musa 

Slavko Korda ljetno izdanje u rasadniku loznih cijepova tvrtke Dominant