Na veletržnice u Tasovčićima, potraga za divljim šipcima, jesenski mladi krumpiri 2 KM, "saransak" za svinjokolju 10 KM

 

Jesenski mladi krumpiri i krupni saransak

   Smjenom prirodnih ciklusa mijenja se i ponuda na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima. Među zanimljivostima koje smo uočili svakako su jesenski mladi krumpiri iz Vojnića kod Ljubuškog i češnjak neobično velikih česama tzv. saransak  iz Sovića kraj Gruda. Ljubušak Hilmo Krehić na čijem štandu se nudi spomenuta roba, veli da su cijene tih artikala „betonirane“ pa tko voli neka izvoli. Mladi jesenski krumpiri su 2 KM za kilogram, "saransak" za svinjokolju 10, obični domaći luk 8 - 10 KM, a upletan u tzv. vijence je 15 - 16 KM.

   Jesenski mladi krumpiri koje neki zovu i Božićni jer ih je zadnjih godina zahvaljujući toplom vremenu, bilo u ponudi i u prosincu, nisu novina u ponudi. Poljoprivrednici su ih najprije kopali i u jesen na veletržnici dovozili od zaostalog gomolja koji bi sam iznikao na njivi nakon vađenja krumpira. Međutim, prije desetak godina pojedinci su ih počeli saditi kao što sade i proljetne. Slika pokazuje da jesenki mladi krumpiri nisu ništa slabiji odnosno manji, od proljetnih. Poljoprivrednici ih sade u manjim količinama, a prije koju godinu su počeli i u plastenike.

Jesenski mladi krumpiri iz Vojnića

   „Ljudi se trude da stalno imaju nešto za prodaju, neće se nitko na krumpirima obogatiti, ali kad u ovo doba prodaš tonu, dvije po dvije marke nije to loše“, veli Hilmo koji već četvrt stoljeća na čapljinskoj veletržnici prodaje različitu robu.

   Podsjećamo, proljetna sezona je u cjelini bila jedna od slabijih za proizvođače mladih krumpira, u kasnijoj fazi prodavali su se za samo 0,30 – 0,40 KM za kilogram što nije moglo pokriti ni troškove proizvodnje. U odnosu na te cijene, jesenski mladi krumpiri donose siguran prihod, a prinosi su zahvaljujući kišovitoj drugoj polovici ljeta i prvoj polovici jeseni, očito dobri.

   Kasnojesenska zanimljivost s veletržnice je i češnjak neobično velike glavice i velikog česma u najmanju ruku duplo većeg od uobičajenog.

Sorta saransaka krupnih česama (Foto: Mia Lovrić)

   „Ovo je krupni saransak, manje je ljut od svog sitnijeg „brata“, a koristi se najviše u vrijeme svinjokolje njime se prije sušenja, maže meso.", kaže naš sugovornik Hilmo Krehić.

   Valja kazati da je i krupni i uobičajeni „saransak“ autohtono hercegovačko sjeme. Njegovo sjeme se nigdje ne može kupiti, nego se iz vlastitog uzgoja ostavlja za narednu godinu. Navodno upravo taj hercegovački „saransak“ ima sve one sastojke koje medicina hvali, pa je tražen iako je nerijetko duplo skuplji od uvoznog kineskog. „Saraansak“ je ujedno jednini proizvod hercegovačkog povrtlarstva koje uvozna konkurencija ne može ni „pera odbit“. Njegova ljutina i ubitačni zadah najbolja su mu reklama.

   Ipak najtraženiji proizvod na veletržnici nije iz proizvodnje nego iz prirode, bez konkurencije su divlji šipci. Ne mogu se nabaviti ni po cijeni do 2 KM. Traženi su zbog soka kojeg opet ima sastojke koji su ljekoviti. Međutim, velika potražnja i sušni lipanj učinili su svoje, domaćih šipaka ni ljutih ni slatkih, jednostavno nema. Nezašećereni sok od divljeg šipka cijeni se 15 KM za litra.

Tekst i foto: D. Musa  (Večernji list)

Lipanjske vreline obrale šipke ljutune