Blidinje: Ljetni mrazevi i suša desetkovali urod krumpira na području Blidinja

 

Unatoč skromnijem urodu ima posla za sve

   Mada u Hercegovini ima iznenađenja svakih vrsta, jedno od njih vezano za temperaturne anomalije, bilo je ne malo iznenađenje. Na Poljima kako se u širem smislu zove visoravan između Čvrsnice i Vrana, lokalitet Donji Badni, na domak Masne Luke, prinosi planinskih krumpira su desetkovani zbog suše i kasnih mrazeva. Zvuči nestvarno da unatoč nadmorskoj visini od oko 1.200 metara bude mraza narodski kazano o Ilindanu (20. srpnja) i Velikoj Gospi (15. kolovoza), kada se po škrapama na vrhovima Čvrsnice snijeg topi?! Da može uvjerava nas Mišo Mandić iz Oklaja kod Širokog Brijega.  

                                                    Leda bilo cijelo ljeto!

   „Od kada su posađeni sve do po Velikoj Gospi, nije pala nijedna prava kiša, a to je već bilo kasno za dobar urod. Iza Velike Gospojini, tri četiri dana, osamnaestog, ponovo i' led ubio.

   -Osamnaestog osmog led?

   -Da, ponovo i' led ubio, kada sam ih posadio bili za ogrtanje krajem šestog, ubio i' led, pa ponovo iza Gospodine ubio i' led. Kad su se oporavili nešto malo iza Male Gospojine ponovo led ubio, sve u temelj, tako da ništa ova godina, katastrofa, što se tiče krumpira, ništa.

Zamišljeni Mišo Mandić - mraz i suša ubili urod

   -Jest planina, ali baš ste nas iznenadili dakle, mraz u osmom i devetom mjesecu?

   -Ovdje je tako, pogotovu ovaj dio planine, Marijića doci se zovu, tu inja bude u šestom, sedmom i osmog mjesecu, cijelo ljeto. Na Ilindan u Gornjim badnjima sadio sam, u temelj mi i' isto tako led ubio. Dvadeseti sedmog, prije petnaestak godina“, kaže na naše čuđenje gospodin Mandić, pa prelazeći na prinose nastavlja.  

   „Ako leda nema prinosi su jako dobri, na kilo sjemena bude deset, petnaest, nekad i dvadeset kila. Jednu godinu sam imao, to se neće zapamtiti više, na dvjesto kila pet tona krumpira! Stari bi rekli na ruku i' lagat k'o bilje za vatru. To je bilo čudo, po deset, dvanaest i' po cimom, to je sve bilo po dvadeset centi, puna ga ruka. Bilo je i lani dobro, na ova nepuna dva duluma imali smo četiri do četiri i pol tone, a ove godine neka bude tona to će biti dobro. Prošla godina bila ekstra, od kila sjemena puna vrića krumpira, ove godine suša, mraz…

I kad dobro ne rode krumpiri ima posla

   -Za Marijića doce izgleda vrijedi ona nekad ponavljana – obilazi kao kiša oko Kragujevca.

   -Napuštam i' neću više saditi u Marijića docima, ima gore još jedan dolac sadim, gori ću proširit malo, a neću više ovdje. Svake godine mi i' led, manje-više pogodi, ali ove godine u temelj. Stvarno je bila katastrofa, dođeš jednom pogledaš vidiš i' k'o šuma, dođeš drugi put nema i', muka ti, moraš se povući gdje je manje leda, sad gore u nas Gornji badnji, nema, leda ne bude, ima više vjetra i ne bude ljeti leda. Odavno ja sadim ovdje krumpire, četrdeset godina.

                                           Planinski krumpiri osjetno skuplji

   -Za jelo i prodaju?

   -Prodamo svake godine. Ovi planinski imaju višu cijenu, oko dvi marke su sada. Ja imam stalne kupce, kvaliteta je ekstra. Isključivo koristim eko đubrivo, isplati se na veliku površinu, bude i meni, obitelji, sinu, zetu. Sadimo gore, na Gornjim badnjima, kupus, luka cikle, mrkve. Sijao sam u petom mjesecu ciklu i mrkvu, ni jedna nije nikla, kiše nije bilo. Kasnije kad je malo palo opet sam sijao. Risovac ima kišu, ove će godine imati velike krumpire, rodilo. To je tako, ljetna kiša. Neki stručnjak je dolazio i govorio da se ovdje sudaraju dvije klime, jugo i sjever. Možda je to taj razlog što je ovdje ljeti manje kiše? Kad je snijeg ovo bude puno, tamo ispod Vrana cesta suva. Ovdje vjetar nanese bude ga metar, a tamo na cesti deset centi.

Gomolj - ni krupan ni sitan

   Mišo Mandić je jedan od niza proizvođača povrća na Poljima, idući cestom od Rakitna prema Blidinju u predvečerje se sreću kamioni, traktori, automobili s prikolicama koji voze urod. Sve povrtlarske kulture s Planine imaju osjetno viši cijenu od onih uzgojenih u nizini, jedni govore zbog ukusa, a drugi zbog manje-više ekološke proizvodnje.

Tekst i foto: D. Musa  (Večernji list)

Pogled na njivu prije izoravanja krumpira