Vjetrenica: Češki speleolog prije 115. g. prvi opisao faunu Vjetrenice, a sada su baš Česi najbrojniji gosti!

 

   

   

Marija Slobođan pred Vjetrenicom

Mada nije bio neki od udarnih dana pred špiljom Vjetrenica u Zavali, općina Ravno, neuobičajen ugođaj, mlade dame i pjesma. Marija Slobođan, njihova voditeljica u razgledanje špilje, reče da su to članice klape Figurin iz Zagreba, pa uz osmjeh dodaje:

   „Ponio ih ugođaj u špilji i ugodna temperatura u odnosu na ovih podnevnih tridesetak stupnjeva vani. Bile su ljubopitljive i posjet ih se dojmio pa su odlučile i zapjevati“, sumira mlada voditeljica s kojom smo nastavili razgovor dok je njezina kolegica Ljubica Matić ušla s novom grupom. Tog dana još nešto neuobičajeno, uz dvije voditeljice pred ulazom u špilju prevladavale su dame. a mi nastavismo razgovor o špilji i sezoni s gospođicom Slobođan, inače studenticom.

   „Najviše posjeta vikendom, a što se tiče ove godine najaviše gostiju imamo iz Češke, zatim Poljske, Njemačke, Skandinavskih zemalja i naravno naših domaćih iz Bosne i Hercegovine. Prošle godine imali smo oko 20.000 posjetitelja, čemu je doprinio podatak da je Vjetrenica, lani u srpnju, uvrštena na Popis svjetske baštine. Ove godine očekujemo da ćemo taj rekord premašiti.

Tajanstveni svijet Vjetrenice privlači istraživače

   -Kažete Česi su najbrojniji, a koliko znamo oni su bili i prvi marni istraživači?

   -Tako je, znamo po najuspješnijim, našem, Karelu Absolonu, češkom speleologu koji je došao istraživati Vjetrenicu i prvi je opisao 33 životinjske vrste, tako je krenulo. On je ovdje boravio sa suprugom od 1912. do 1914. godine, a po njemu je nazvana i jedna životinjska vrsta Absolonova tina.

   -Vodite ture već više godina, što vas ljudi pitaju?

   -Često, recimo, pitaju koliko je sveukupno dugačka špilja, pa dokle se ide, oduvijek je to od 1960-ih, dostupno 700 metara za turiste. Zatim pitaju koji organizmi u žive u špilji. Često pitaju i za Veliko jezero i kada se u kojem razdoblju do njega može doći. U sklopu godišnjeg monitoringa sedmi i osmi mjesec, dok se sifon oslobođen vode tada imamo posebne ture s ekspertima za Veliko jezero. To nije za obične posjetitelje, već za speleologe koji se bave istraživanjima Vjetrenice. Za te ture istraživači se moraju prije ljeta najaviti.

Tajanstveni svije špilje

   -Jesu li istraživači odmakli u istraživanjima dužine Vjetrenice?

   -Ha, ha… za sada nisu, ukupno imamo 7.014 kanala istraženih, vidjet ćemo što će se dogoditi u budućnosti.

   -Vjetrenica ima niz endemskih vrsta, međutim nekako se s njom povezuje čovječja ribica.

   -Da, ona nam je rekla bih, jedina slavna endemska vrsta. Često posjetitelji pitaju od kuda taj naziv, jednostavno ima boju kože kao i ljudi, može narasti do od 23 – 25 centimetara, uglavnom se hrani ličinkama beskralježnicima. Slijepa i mora živjeti u tami i na dubini, pa je posjetitelji ne mogu vidjeti.

   -Može li se slučajno neka ukazati?

   -A, neće, neće, ne izlazi ona na vidjelo, jako je osjetljiva na svjetlo. Jedino u trećem mjesecu kad su obilne padaline može iz sporednih kanala izići.

Prizori pred kojima zastaje dah

   -Što joj kažete?

   -Ne kažemo joj ništa, vratimo je gdje pripada, u tamu.

   -Prometnica granični prijelaz Orahov Do – Zavala je pred otvaranjem, jesu li pomaci vidljivi?

   -Naravno, očekujemo otvaranje nove ceste, što je za nas veliki izazov jer očekujemo još veći broj posjetitelja.

   Od gospođice Slobođan doznali smo da za posjetitelje iz inozemstva cijena razgledanja špilje od 15 do 25 KM, dok je za domaće od 10 KM za djecu do 18 za odrasle. Ako je riječ o skupinama od 20 i više posjetitelja, cijena ulaznica je dvadeset posto niža.

   -Na kraju voditeljicu Mariju smo pitali, spomene li Nijemcima da su pojedine scene njihovog najgledanije serijala „Winnetou“ snimane i u Vjetrenici.

   -Obavezno, to spomenem jer je dio scena sniman na jezeru, pa u Popovom polju, na Ivanici, Hrvatskoj i Sloveniji. Nijemcima je to jako interesantno, odmah se povede rasprava, tako da sam i ja morala odgledati te filmove kako bi s njima mogla na tu temu razgovarati. Čak i kad iziđemo iz špilje, obilazak traje 35 do 45 minuta, nastavimo razgovor o Winnetou u Popovu.

   Na kraju je sugovornica preporučila da posjetitelji nakon razgledanja Vjetrenice obvezno posjete jedinstveni Biospeleološki muzej u kojem mogu vidjeti  i neke eksponate o kojima voditelji pričaju, ali i čuti zanimljive priče o Popovu polju.

Tekst: D. Musa

Foto: Arhiva Speleološka udruga "Vjetrenica - Popovo polje" i D. Musa

Istraživači na veliko jezeru