Sukus izložbe Hlebinske škole u Gradskoj galeriji Ljubuški: Odličan prijem, posjetitelji bile osobe koje zanima slikarstvo

Jure Paponja, ak. slikar, pred jednim od eksponata

     S prvim danima jeseni u Gradskoj galeriji „Ljubuški“ zaključena je izložba Stazama Hlebinske škole – izabrana djela hrvatske naive iz fundusa grada Ljubuškog. Podsjećamo, izložba je postavljena 14. srpnja i trajala je nepuna dva i pol mjeseca. U galeriji smo zatekli slike i Juru Paponju djelatnik Gradske galerije Ljubuški, inače akademskog slikara, i priča poče:

Pitoreskni pejzaž

   „Još je izložba na zidu, nismo je raspremili. Posjetitelji su imali prilike vidjeti 22 djela dvanaestorice naivnih slikara novije generacije, koji pripadaju drugoj i trećoj generaciji, znači nije ovo ona početna postava hrvatskih naivaca koju je predvodio Ivan Generalić. Ovo su umjetnici koji su nastavili tradiciju hrvatskog naivnog slikarstva, na neki način je i unaprijedili, dali joj jednu svoju dimenziju, jednu vlastitu dimenziju i učinili je pomalo drugačijom u odnosu na same originale. Upravo zbog tih nekih novih stvari koje su oni unijeli u svoje slikarstvo i u hrvatsko slikarstvo, ove slike imaju vrijednost. Najčešće se spominju oni koji su započeli nap. Ivan Lacković Croata, Ivan Generalić i ostali, međutim ne smiju se zanemariti ni ovi slikari koji su tradiciju nastavili i rade vrhunske stvari i dan danas.

                                             Hlebine nekad i danas i Vinkov dar Ljubuškom

   -Sjećamo se da je nekada naivno slikarstvo bila jedna od top tema ne samo u slikarstvu nego uopće u umjetnosti, kakav je danas status Hlebinske slikarske škole?

Put na pijacu

   -Za vrijeme bivše države naivno slikarstvo je moglo bi se reći, bio na neki način i državni projekt, tada je Jugoslavija vidjela naivno slikarstvo kao način promoviranja svoje umjetnosti. To vrijeme je prošlo, naivno slikarstvo više nije aktualno kao tada, tada se tek otkrilo, tada se promoviralo i doživjelo vrhunac. Naivni slikari i danas su priznati u R. Hrvatskoj, a i van granica matične države, ostvarivali su nagrade i priznanja, njihovi radovi nalaze se u kolekcijama širom Europe i Svijeta, tako da nam je čast, odnosno gradu Ljubuškom, što imamo ove radove.

Slikari naivci vole snijeg

   -Na kakav prijem je izložba naišla?

   -Izložba je naišla na odličan prijem, barem za dio posjetitelja s kojima sam ja uspio razgovarati. Ljudi su doista bili oduševljeni jer su slike iznimno lijepe. Možemo mi voljeti ili nevoljeti naivno slikarstvo, ove slike stvarno oduševljavaju ljepotom. Vrhunski su napravljene, prepune su detalja, lijepo su naslikane, jednostavno je užitak gledati ovakve slike. Ove slike su nastajale u Ljubuškom, odnosno na području Ljubuškog, jedan dio na Bijači, drugi u Grabu u sklopu likovne kolonije koju je organizirao pokojni Vinko Galić, naš akademski kipar koji je gajio veoma dobre veze i sa Hlebinama i sa Ernestnovim u Hrvatskoj, koje je kolijevka hrvatskog naivnog kiparstva, te je te umjetnike godinama dovodio. Kasnije se grad Ljubuški uključio u organizaciju same kolonije, potpomagao i financirao, tako da je Vinko prije smrti ostavio sve radove koji su nastajali čini mi se 99 posto radova ostalo u vlasništvu grada. Ova 22 rada su samo mali dio radova. Grad trenutno ima u svom vlasništvu, ima oko 200 zaista jako lijepih radova.

                                                    Naima u Hercegovini nije naivna

   Posjetitelji izložbe bili su mahom Ljubušaci, domicili ili oni koji su tijekom ljeta stizali na odmor. Bilo je i posjetitelja koji su vezani za Ljubuški i nekim drugim vezama, pa kada bi vidjeli pano svraćali su i sa zanimanjem razgledali. Kako kaže Jure Paponja, dvije dame su dva dana uzastopno dolazile i razgledale, prate izložbe naive pa im je Ljubuška bila posebice zanimljiva. Ukratko naiva ni u Hercegovini nije naivna.

Opet snijeg

   Za one koji prate Hlabinsku slikarsku školu evo i imena slikara čija su djela bila izložena: Vladimir Dolenc, Stjepan Ivanec, Franjo Ružman, Ivan Ivica Rep, Mirko Markešić, Stjepan Pongrac, Zlatko Kolarek, Josip Gregurić, Mirko Horvat, Drago Marenja, Stanko Sabol i Branko Matira.

Tekst i foto: Dušan Musa

Posebna tehnika slikanja, prvo se na poleđini nanose krupni detalji