Regionalne cesta R 428, Zavala - granični prijelaz Orahov Do: Spajanje neodvojivog, od Ilira i Grka pa do ovih dana

Ušminkani potporni zidovi Orahova Dola

   Vođeni činjenicom – kad se presječe svečana vrpca i da tako kažemo - kad službeno krenu automobili, nema se što posebno pisati o novoizgrađenoj prometnici, nego prije toga treba obaviti uvod. Taj nas je čin doveo u svojevrsnu inventuru na prometnicu Zavala – Slano, R 428, koja na oko za cijelu Bosnu i Hercegovinu malo znači, kratka dionica jedva petnaestak kilometara, a prolazi slabo naseljenim područjem. Osnovna joj je odlika što spaja špilju Vjetrenicu koja je od prošle godine pod zaštitom UNESCO-a, u Popovu i gradić Slano na Jadranskoj obali.

                                             S hrvatske strane čeka se plan autoceste

   Međutim, to je jedna strana medalje, druga kad se u obzir uzme povijest tog prostora mnogo je raskošnija.  No, prije elaboracije na tu temu, evo opisa,  prometnice koja kreće iz Zavale, prvo skretanje je za Golubinac na brdskoj uzvisini odakle preko visoravni Belenića i Bobana vodi uski puteljak do 37 kilometara udaljene Ivanice. Dalje prema jugu je naselje Češljari, uredno označeno skretanje i sa sjeverne i sa južne strane u to ubavo seoce. Njegova je odlika da su sve kuće između kojih su kale nalik na mjesta u Primorju, obnovljene, ali za sada bez stalnih stanovnika. Dalje, nova asfaltna traka krivuda jer u tom carstvu kamena sve krivine se nisu mogle ispraviti.

Početak prometnice

   Prizor iz bajke je novoizgrađeni kameni zid, nogostup, rasvjeta, parking za posjetitelje crkve u i oko Orahova Dola. Na početku tog niza je motel u izgradnji, a onda u strani kuće, svaki komad zemlje tu se od davnina cijenio kao zlato, pa su domovi građene na strmini. Da sve bude kompleksnije u stijenama koje se dižu okomito do zadnjeg rata, bilo je stanište bjeloglavog supa, najveće ptice na Balkanu. Orahov Do u kojem je rođen Nikola Bošković, otac Ruđera Boškovića, je zaista umiven, sada je prava kraška ljepotica, a završetkom motela koji je također u znaku kamena, bit će to prostor kakvog nema u ovom dijelu BiH!

   Na cijelom tom putu od uvjerili smo se točno deset kilometara do graničnog prijelaza vlada kamen, samo na dva tri mjesta vidjeli smo u širinu po par metara zemlju, sve ostalo su kamene hridi. Uz put srećemo par kamiona tvrtke HP Investing iz Mostara koji odvlače teške strojeve sa trase i nekoliko radnika iste tvrtke koji ravnaju pijesak uz bankine. Do graničnog prijelaza Orahov Do – Slano kompletno je završen asfalt, uređena vertikalna i horizontalna signalizacija. Međutim, od graničnog prijelaza do Slanog nekih 4,5 – 5,0 kilometara radovi nisu počeli. Za pretpostaviti je da se čeka projekt autoceste prema 35 kilometara udaljenom Dubrovniku, u koju se treba uklopiti spomenuta prometnica.

Vijugava cesta

   S uzvisine iza graničnog prijelaza vizualni je dojam da se more može rukom dohvatiti, međutim uz dvije oštre krivine treba ipak poići. Na tom potezu cesta je uzana, a za razmjenu automobila postoje proširenja, međutim nije se baš zgodno vraćati. Nakon tri kilometra stiže se do raskrižja Slano – Majkovi – Zavala, odakle je do Jadranske magistrale po našem mjerenju, nepuna dva kilometra. Zanimljivo, pri silasku u Slano, na dionici od tri kilometra nismo sreli niti jedno vozilo, ali kada smo se u predvečerje, vraćali sreli smo pet šest automobila dubrovačkih oznaka, što će reći da su se dubrovački Popovci vraćali iz posjeta rodnom kraju.

Granični prijalaz s bh. strane

   Za prometnicu Zavala – Slano može se reći da predstavlja spajanje neodvojivog. Uz ulaz kroz Neretvu na području Metkovića, dionica između Slanog i Popova bila je drugi najvažniji ulaz s mora u BiH. Tim prostorom se prema unutrašnjosti prevozila sol bilo na karavanskim konjima i mazgama ili od 1901. godine prometnicom koja se sada proširuje. Tako je to bilo od Ilira, a posebice od njihovog stupanja u kontakt s Grcima približno 7. st. pr. Krista. Grci su od Ilira uzimali metale i minerale, a prodavali im nakit, oružje, oruđe, metalo i keramičko posuđe. Još intenzivnija trgovina je nastavljena u doba Rima, a nije se prekidala ni u doba propasti zapadnog rimskog Carstva.

                          Nekadašnja uskotračna pruga kroz Popovo bila za Slano bila prozor u svijet  

   Intenzivna trgovina je nastavljena i u vrijeme srednjovjekovne Bosne i Huma, kao i za osmanske vlasti. Dolaskom austrougarske izgradnjom željezničke pruge Gabela – Dubrovnik Zelenika, Slano je putnom komunikacije povezano s Popovom. „Dok nije izgrađena željeznička pruga kroz Popovo za Dubrovnik, put Zavala – Slano bio je veoma živ, osobiti u starije tursko doba kada su u Slanom bila važna  stovarišta soli za izvoz u Tursku“. Milenko S. Filipović i Ljubo Milićević „Popovo u Hercegovini“, knjiga 15. Sarajevo 1959. str. 12.). dalje, Slano je bilo odredište za prodaju krupne i sitne stoke, stočara iz popovskih brda, posebice Orahovog Dola i okolice…

Radovi s hrvatske strane nisu počeli 

   Ukratko, Popovo i Slano su vezani od vajkada bez obzira na režime i države, pa je izgradnja prometnice bilo nužna potreba. Prometnica je potreba i Hrvatske i BiH, čiju su izgradnju zajednički financirale, cestu Hrvatska, a otkup zemljišta BiH. Mada je temeljito urađena nije to brza nego vijugava cesta česta su ograničenja brzine na 50, pa i 40 kilometara, a rijetka 70 kilometara, pa će od Zavale do Slanog i obrnuti, kad se sve završi, trebati 20-ak minuta.

Tekst i foto: D. Musa 

Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times, Le Monde i poslovni suradnici.

Iza graničnog prijelaza more na dohvat ruke

Raskrižje pred Majkovima