Hivzija Šator najveći proizvođač smokava u BiH: Smokva - "zelena apoteka": pekmez smiruje kašalj, a puna je vitamina i minerala!

 

Hivzija Šator - Smokva je čudo

   Velikog zaljubljenika i velikog proizvođača smokava Hivziju za prijatelje Hiku, Šatora iz čapljinskog naselja Lokve, dobrano smo sačekali kod njegove kuće, odvezao predati smokve u Blagaj, ali isplatilo se jer kad Hika krene pričati o smokvama ne trebaju pitanja. Tako i poče priča o tekućoj sezoni smokava očima proizvođača: 

                                                   Smokva stalno treba vodu

   „Ogromna je suša bila ove godine, temperature su bile strašne, međutim tko je davao redovno vodu čak od šestog mjeseca taj i danas ima za ubrati kvalitetnu smokvu. Tko nije davao vodu, smokve su je opadale. Čim nemaju dovoljno vode male smokve u fazi razvoja kao klikeri, opadaju prije zriobe. Nedavno sam upratio prvi put poslije one kiše polovicom osmog mjeseca, koja je bila za naš prostor dobro dobra kiša, ima godina da nije pala takva kiša, smokve koje nisu imale dovoljno vode tijekom vegetacije su opadale. To sam prvi put vidio od kada radim smokvu. Smokva mora imati vodu u kontinuitetu, redovno, redovno, ona se mora redovno razvijati! Nema to danas ću zaliti pa ću deset ili petnaest dana preskočiti, smokva se mora redovno zalijevati da bi pokupio maksimalan urod“, naglašava Hivzija Šator, najveći individualni proizvođač smokava u Bosni i Hercegovini, te dodaje:

Mala tvornica - sortiranje smokava nakon branja

   „Kad radite neki posao količinski, veći, normalno vodite puno više računa, nisu to smokve u okućnici. Ja se ne smijem šaliti sa svojim smokvama, vodu dajem redovno. Plaćam je 1,50, 1,60 KM, uopće ne gledam na količinu i na kubike, gledam smokvu što radi i kao se ponaša. Pratim smokvu kako se razvija, je li požutio i jedan list. Čim jedan list na smokvi požuti nema više priče o optimalnom urodu.

   -Vaš smokvik je kažu, najveći u BiH, koliko imate stabala, ako nije tajna?

   -Uglavnom tri su hektara površine, vjerujte nikad nisam zašao i brojao koliko ima stabala. Sve je jedna sorta jarakovka. Ta jarakovka se tako kod nas ovdje zove, u stvari je smokva bjelica u katalogu BiH. Inače podrijetlo joj je iz Istambula. Ovo sam više puta kazao, neki Jarak s Muminovače otišao na hodočašće u Rim i donio je plecer (izdanak koji se koristi za kalemljenje op. a.). Po njemu se sorta zove jarakovka, u Opličićima je zovu Božinovka, moguće da se čovjek zvao Božo Jarak.

Smokve zriju i u Hivzijinom dvorištu

   -Po vama koja je sorta hercegovačkih smokve najbolja?  

   -Vidite, svaki momak svaka cura ima svoju ljepotu, tako i smokve, ne može se uzimati zdravo za gotovo koja je bolja. Mene što se tiče, ja je ne bi posadio ovoliko koliko je imam da nije za mene najbolja jarakovka.

   -Kako ide prodaja?

   -Mogu reći smokva kad dođe na 2,0 – 2,5 KM za mene i druge koji plaćaju vodu i berače, tu nema neke zarade. Realno, smokva ne smije biti ispod 3,0 - 3,5 KM da ima ekonomsku računicu. Lani je po pitanju ekonomije i para bila bolja godina. Jedno vrijeme u ponudi su bile enormne količine smokava. Recimo za jedan ber (berbu) s pola moga imanja ubrao sam tri tone. S pola imanja! To je bilo poslije one prve kiše u osmom mjesecu. To je bio rekord! To je strašno, smokve su bile k'o jabuke, ja nisam mogao skontat i sračunat, da mogu tolike biti. Tada im je drastično pala cijena, zaglavilo na veletržnici u Tasovčićima. Pazite narod zadnjih godina intenzivno sadi smokvu, a narod je velik, kad okrene nešto raditi to je čudo.

Smokve spremne za tržište

   -Jedno vrijeme smokva je bila gurnuta na marginu, malo se sadila pa se gorilo da nema dovoljno smokve u Hercegovini kojom se mi opet, hvalimo.

                                                   40 domaćinstava je posadilo

   -Ja kažem, iza toga i stojim - smokava može Hercegovinu dignut na noge da apsolutno ovaj narod nema potrebe nigdje da ode, milimetar jedan. Mora se znati ovaj podatak – blizina zapadne Europe, put, magistrale, autoputevi, čuda, nas u Bosni i Hercegovini zeza što još nismo i Bog zna kad ćemo i hoćemo li, u Europi. Da smo u Europi ja ću otvoreno reći, da Amerika ne bi  trebala nikome, čak bi se vraćali iz Amerike. Meni su se smijali kad sam posadio smokvu, ali ja sam u nju vjerovao sa znanjem koje imam, u smokvu sam vjerovao. Ljudi su se mi smijali, a danas u Lokvama ima 40 domaćina koji su posadili smokvu vođeni mojim primjerom. Mene malo smeta što ljudi koji su me slijedili  neće ni jedan to priznati, kao to je bila njihova ideja, ništa nisu kopirali, ha, ha, ha…“

   Navedeno je samo dio jedno i pol satne priče sa Hikom, jer on o smokvama može pričati satima. Tvrdi da je smokva „zelena apoteka“. Veli primjerice, da je dovoljno jednu kašičicu pekmeza od smokve ugrijati na temperaturu tijela progutati i kašalj će prestati, a to je samo jedna stavka ove biljke koje ima iznimne nutritivne vrijednosti, pravo je „leglo“ vitamina, minerala, vlakana…

Tekst i foto: Dušan Musa

Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times, Le Monde i poslovni suradnici.

Proizvođači smokvu drže najljekovitijim voćem