Zanimljivosti s veletržnice u Tasovčićima: Domaće kavade/kavode drže cijenu, a krumpiri sve skuplji
Kavade/kavode se slažu samo u jednom redu |
Među zanimljivostima s veletržnice u Tasovčićima vrijedi izdvojiti postojanost cijene domaćih kavada što je južnohercegovački naziv ili kavoda što je zapadnohercegovački naziv za tu specifičnu vrstu omiljenog povrća. Riječ je o tradicionalnoj sorti rajčica koja ima specifičan izgled, hrapavu površinu, naizgled djeluje grubo i neprivlačno, ali oni koji su na nju navikli znaju da je mekane kožice i jako sočna. Posebice je pogodna za pripremanje popularnog sataraša.
Slabost te u Hercegovini tradicionalne sorte
rajčica, je što se ubrani plodovi ne mogu dugo čuvati za razliku od hibrida koji
mogu stajati i po deset, petnaest dana, a u hladnjačama i mjesecima. Kavoda je
specifična i samo oni koji je uzgajaju i konzumiraju znaju za njezine
blagodati. Na upit tko kupuje i prodaje ovu tradicionalnu vrstu hercegovačkih
rajčica Hilmo Krehić, koji na veletržnici već 27 godina prodaje svoju i tuđu
robu, kaže:
Hilmo Krehić za kavode ima samo riječi hvale |
„Kupuju piljari i ljudi iz okruženja,
najviše Mostarci. U stvari kupuju je oni koji ja bi rekao, znaju da kupuju vrhunsku
kvalitetu. Ne ide ona na palete i šlepere, kavode se kupuju na gajbe i prodaju
po cijeni koju u tom trenutku diktira, tržište. Tko zna što je dobra rajčica,
onda je naša kavoda na prvom mjestu“, naglašava gospodin Krehić, te ističe da
im je cijena uvijek iznad cijene hibridnih sorti izuzev sorte cherry.
Trenutačno se kavoda, odnosno kavada, cijeni
2,00 – 2,50 KM za kilogram. Približno istu cijenu imaju i pink sorte, dok su crvene rajčice od 1,00 do 1,50 KM. Cherry je najskuplji 3,00 – 4,00 KM. Kao i obično u ovo doba godine na veletržnicu stižu
rajčice iz okolice Konjica koje zbog vremena sadnje - kasnije su, poslovično imaju solidnu prođu. Može se reći da
je kavoda svojevrsni pandan saransaku, domaćoj sorti bijelog luka -
češnjaka, koji se trenutačno cijeni trenutačno cijeni od 10,00 KM refuza pa do 15,00 KM vijenci, dok je ljubinjski koji pristiže,
8,00 – 10,00 KM. Sveprisutni kineski luk se ne može nositi cijenom i tražnjom s
domaćim saransakom, bez obzira na cijenu. Ova dva autohtona proizvoda
opravdavaju reklamni slogan - domaće je najbolje.
Izgled ploda za kojeg kažu da nema premca među srodnicima |
Od kuda naziv kavoda? U knjizi „Ričnik zapadnohercegovačkog govora“ Ante
Kraljevića, Široki Brijeg – Zagreb, 2013. godine, str. 131., piše – kavoda,
rajčica, paradajz je turskog podrijetla od naziva - kavod, a moguće da
je i perzijskog, kao i niz drugih riječi u turskom jeziku. Ono što je važno istaknuti to je činjenica da kavada/kavoda, odnosno rajčica i saransak - bijeli luk, češnjak kod potrošača imaju prolaz. Proizvođači ostavljaju vlastito sjeme koje se sije, odnosno sadi, i takos e dobiju proizvodi s kojima se njihovi uvozni pandani kvalitetom ne mogu nositi.
Druga zanimljivost ovih dana na veletržnici u Tasovčićima, svojevrsnoj
hercegovačkoj burzi povrća i voća, su cijene krumpira. Prije dva mjeseca
svjedočili smo pravom potopu cijene ranih krumpira koji su se tržili za
bagatelu 0,30 – 0,40 KM, ili se uopće nisu vadili iz zemlje. Trenutno se na
veletržnici nude po dva, tri puta većoj cijeni 0,80 KM banjalučki pa do 1,20 KM, hercegovački!
Sugovornica naglašava da su krumpiri koje prodaje vrhunske kvalitete |
„Krumpiri koje prodajem su s područja Gruda i Ljubuškog. To su brdski
krumpiri nisu navodnjavani pa mogu stajati, za kvalitetu jamčim, vrhunska
su roba. Na veliko ih prodajem po 1,20 KM, ako se kupuju na vreće onda je
cijena viša, 1,30 KM“, naglašava prodavačica koja također na veletržnici krčmi
robu iz vlastite proizvodnje, kao i robu drugih proizvođača. Nije se željela
predstaviti, ali je pristala na fotografiranje što je za novinarski poziv još
bolje.
Naravno, kao i obično u ovo doba godine ponuda na veletržnici je raznovrsna i obilna, međutim daleko je to od nekadašnjih gužvi na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima, ali zanimljivih detalja uvijek ima.
Tekst i foto: Dušan Musa
Hercegovački krumpiri su na cijeni |
Primjedbe
Objavi komentar