Mario Šutalo povrtlar iz Svitave: Tko želi raditi, može i dobro zaraditi. Izvoz kupusa u Hrvatsku više nego dobar

 

Miro Šutalo-Rad i samo rad 

   Svitava naselje uz jugoistočni dio Svitavskog jezera, vještačke akumulacije nastale izgradnjom Crpne hidroelektrane Čapljina. Zahvaljujući specifičnoj može se reći mediteranskoj klimi poznata je po proizvodnji ranog povrća. Slučaj je htio da ovih dana sretnemo Maria Šutala, mještanina za kojeg se može reći da je klasični povrtlar doline Neretve. Radi dva posla, kad odradi šihtu na poslu prelazi u plastenik, dovoljno za upit kako s njegove točke gledišta izgleda sezona u povrtlarstvu.   

                                                          Neki se žale, ali...          

   „Hm, ove godine je izvrsno počelo, dobre cijene bile u startu, dalo se živjeti što kažu naši stari. Kupusi su bili na dobroj cijeni, tu smo se u startu digli na noge, onda je za ovo ostalo - paradajz, paprika, krastavac, salate, lakše, jer imaš podlogu. Ove godine su cijene povoljnije, nego lani, uvoz je malo omrvio pa i naši proizvođači mogu nešto zaraditi. Neki se žale, ali ja kažem nije to loš posao tko hoće raditi. Evo ja radim dva posla vatrogasac sam i opet kući stignem dosta posla.

Prvi mladi kupus na čapljinsku veletržnicu stiže iz Svitave

   -Kažete bio je dobar ulaz u sezonu, što konkretno ste u tom dijelu uspjeli prodati?

   -U tome dijelu spremili smo kupuse za Hrvatsku. Hrvatske tržište je za sada, dobro i trebali bi se posvetiti malo više izvozu, ljepše srediti robu i istaći kvalitetu. Ljudi iz Hrvatske prepoznaju naše proizvode“, kaže te konstatira Mario, pa pojašnbjava:

   -Da ima više otkupljivača i izvoznika, zatim da bolje uredimo robu, roba mora biti lijepo upakirane, sređena, sve to ima svoje razloge. Ima naroda dovezu nesređenu robu, pa pokvare cijeli posao. Zatim treba zaštitu pesticidima, svesti na najmanju mjeru, a više koristiti biološka sredstva zaštite. Treba koristiti predatore koji ubijaju štetnike.

   -Uspjeli ste s kupusom, kako ste ga kako se to kaže riješili?

   -Lako, to je bio klasični izvoz, dogovorio sam cijenu, ljudi došli s kamionom natovarili dva šlepera, ljudi platili, baš klasični izvoz.

   -Koja je bila cijena, ako nije tajna

   -Nije, 60 eurocenti. To je za kupus jako dobra cijena. Na ovoj godini sam isporavio prošlu koja je bila loša, recimo naš rani kupus iz Svitave, se prodavao po 40 feniga ako si našao kupca. Lani je bila loša godina, ali je ova sve isporavila.

Treba obratiti pažnju na pakiranje i sortiranje

   -Uz kupus proizvodite i druge kulture?

   -Sad imam plasteničku robu - paradajz, papriku, krastavce i salatu. Paradajzu je za sada, dobra cijena, bila je kraća kriza zbog uvoza, ali sada se može zaraditi i na paradajzu. Može se nekada i dobro zaraditi, ako ćeš raditi, ako ne radiš onda nemaš što ni očekivati.

   -Što trenutačno rade žitelji Svitave?

   -Ima ljudi koji žive samo od poljoprivrede, ima dosta obitelji koje žive samo od poljoprivrede, drugog posla nemaju. Svitava je 22 kilometra od Čapljine, nije to vele samo kada bi nam cestu doradili od Dračeva do Svitave, to bi nam bilo izvrsno. Imamo dobar položaj za rano povrće, to nam je velika prednost. Ja sam jedan od mladih koji je ostao u Svitavi, pravim kuću, zasnovao sam obitelj, znači može se ko 'oće.  Ali treba rada, ja se dižem često u tri sata, pijaca, s pijace na posao, s posla u plastenik, sve stigne ko 'oće.

   -U zadnje vrijeme ljudi se žale da nema dovoljno radne snage. kad se naruče dva šlepera kupusa to čovjek ne može sam narezati?

   -Cijene radne snage su skočile previše, petnaest maraka je satnica radnika, dolaze meni iz Ljubinja, plus 50 maraka goriva. To nam je sada trenutno problem, ali evo stignut će se štogod. Idealno bi bilo da imaš vlastitu radnu snagu, obiteljski koliko se može stignuti, kvalitetno odraditi robu, mislim da bi se tako moglo dobro živjeti.

                                                               Štetnici na povrću

   -Spomenuli ste predatore, ima li trenutno preparata za biološku zaštitu?

   -Ima, većinom su to sada predatori koji se puste na biljku, koji čiste biljku od štetnika. To je najidealnije, može se taj proizvod izvesti gdje hoćeš i u državu koju hoćeš. Plod je čist nema na njemu ništa!

Svitavljani proizvode i rani bostan

   -Na kojim povrtlarskim kulturama ima najviše štetnika?

   -Paradajz i paprika, imaju najviše štetnika.

   -Čuli smo da su se pojavila biološka sredstva koja mogu stati na kraj i čuvenoj tuti absoluti?

   -Nije baš, njoj nije lako stati u kraj, mislim da joj nikad neće nitko stati. Čuo sam za te lovke, ali baš nisam siguran da je oni mogu zaustaviti.

   Na upit jesu li mu Šutale koji igraju nogomet u nekom srodstvu, reče da mu je Josip, hrvatski reprezetativac, prvi „komšija“, ali da nisu u izravno srodstvu.

Tekst: Dušan Musa (Večernji list)

Foto: Mile Limov, D. Musa

Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times, Le Monde i poslovni suradnici.

Uz rano povrće Svitava je poznata i po pticama močvaricama na istoimenom jezeru