Čapljina - Berba lubenica na + 37 nije ugodna, ali mora se raditi jer potražnja stalno raste

 

Utovar od ruke do ruke

   Bolji poznavatelji prilika u povrtlarstvu su upozoravali da bi zbog rekordne sadnje moglo biti problema s plasmanom lubenica i bostana. Većih zastoja u prodaji do sada nije bilo, a zbog kvalitete južnohercegovačkim lubenicama može konkurirati samo Grčka. Trenutačno obilna ponuda na veletržnici u Tasovčićima plod je rada ovdašnjih povrtlara. 

                                                         Veći troškovi uzgoja

   Kako je teorija jedno, a praksa drugo krenuli smo u čapljinsku Adu gdje se nalazi nasad Marinka Merdžana iz Bivoljeg Brda, koji je ove godine, kako reče, nasad lubenice zasnovao na četiri hektara, odnosno 40 duluma! Za Hercegovinu je to pravo polje. Prema novinarima susretljivi Marinko o sezoni koja se približava vrhuncu kaže:

Marinko Merdžan u polju lubenica

   „Što se tiče kvalitete robe sezona je izuzetna, možemo se požaliti samo na cijene koje na njivi idu od samo 45, pa do 55 feninga. Godina je bila teška na proizvodnju, najprije su za to krive majske niske temperature što se negativno odrazilo na oplodnju rane lubenice. Rana, najlonima pokrivana lubenica, ima manji urod, kasna je u poprilično dobrom stanju, dobra vriježa, zdrava, nije bilo kiša, u vrhunskoj je kondiciji i što se tiče šećera može dati izvrsne rezultate.

   -Kažu da je suša uz vinogradare koji su izbjegli serijska prskanja, suša odgovara jedino proizvođačima lubenice, koliko je u tome istine?

   -Lubenica voli sunce i vodu, motori nam rade non stop, ne možemo nadoknaditi gubitak vlage. Dva mjeseca ovdje nije pala kiša da valja, svaki dan od prilike 3 – 5 litara gubimo po kvadratu, isušivanjem plus što uzme lubenica, mi to moramo nadoknaditi. Sad sračunajte koliko je to na tisuću kvadrata, na sto tisuća kvadrata, na hektar? Koliko je to vode, sve to moramo isfinancirati i natopiti. Dakle, veća je tražnja, ali veći su i troškovi uzgoja“, naglašava gospodin Merdžan, pa na upit o cijeni, nastavlja:

Proba na njivi

   -Cijena je lošija u odnosu na prošlu godinu, očekujemo da će se prodaja tek iza Ilindana (20. srpnja op. a.) normalizirati jer su velike količine uvozne zaostale robe u ponudi, kad je zahladilo malo je stala prodaja, pa po tržnim centrima imaju zalihe. Našu lubenicu veliki tržni centri još nisu počeli otkupljivati.

   -Vaše lubenice su narodski kazano baš mašala, zadnjih godina raste popularnost manjih?

   -Je, propagiraju se minu lubenice, ali to je za manje obitelji, možda samce i ove na Zapadu, znate kako oni žive, kod nas je još tradicija što veća lubenica to bolja. Imamo veće obitelji i naviku da jedemo zajedno, to je i tradicija, a i druželjubivi smo. Ima tražnje i za sitnom lubenicom, ali i dalje prevladava krupna.

   -Uvoz presjekao je proizvođače ranih krumpira, a očito je i proizvođačima lubenica oborio cijenu?

   -Sve se preslikava jedno na drugo, mi smo mala država, kad se uvele sto šlepera neke robe možete zamisliti kako se to negativno odrazi od Save do Popova polja.

Utovar traži puno ruku

   -Od proizvođača lubenica redovito čujemo da su ulozi veliki, desetak pa i više tisuća maraka po hektaru?

   -To ne računamo, kad bi računali ne bi ni radili. Mi uđemo u proizvodnju i guramo, kad rasprodamo onda znamo kakav je saldo

   -Kako spavate, s obzirom na ulog koji je na razini novog vozila srednje klase?

   -Uvijek je briga, baš briga od sadnje do branja. Najprije sadiš, pa onda moraš pratiti insekte i biljne bolesti, ove godine i na vodu, tako da i ne stignemo pogledati u nebo, hoće li ili neće biti krupe i tako…

                                                         Tri hektara rajčice

   Gospodin Merdžan je uvjeren da će lubenica „proći“, ali da cijenom neće biti zadovoljni. Da je obilna ponuda potvrđuju i cijene na čapljinskoj veletržnici gdje se lubenice na veliko cijene od 50 – 70 feninga, bostan je u tim okvirima 50 do 80 feninga. U ponudi ima i lubenica sa žutim mesom koje su težine 2 – 3 kilograma, a cijene se 1,0 do 1,2 KM. Na kraju ističemo da je gospodin Merdžan uz  četiri hektara lubenica zasadio i tri hektara industrijske rajčice u Vidovom Polju kod Stoca, ima pčele, lozu…, jedan je od primjera tradicionalne Hercegovine!

Marinko Merdžan marni sljedbenik tradicijske Hercegovine

   Na kraju vrijedi izdvojiti da se berba lubenica iza 16 sati odvijala pri temperaturi od 37 Celzijevih stupnjeva, jednostavno taj dan zbog mrežastih oblačića bilo je iznimno sparno, ali lubenicu valja brati, bez obzira na vremenske prilike.

Tekst i foto. Dušan Musa

Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times, Le Monde i poslovni suradnici.

Gazda slaže radnici kupe kupac nadgleda