Višići: Zbog loše protekle sezone domaće rajčice na tržištu čak 1000 tona manje

 

Marijan Brajković - Stalno se mora tragati za novim rješenjima 

   Uvođenjem u proizvodnju novih pink sorti rajčica pet, šest godina povrtlari u dolini Neretve su imali rentabilnu proizvodnju tog povrća. Prošle godine neočekivano, došlo je do zastoja, pada cijene i tražnje. Marijana Brajkovića direktora Poljoprivredne zadruge „Matica“ iz Višića koja okuplja pedesetak kooperanata pitali smo za razloge:

                                                       Paprika, krastavac...

   „Problem je uglavnom bio u enormnom uvozu. U određenom dijelu godine pojavile su se velike količine rajčice iz uvoza, došlo je do stagnacije u prodaji u jednom trenutku čak i potpunom prekida prodaje. Dok je taj dio priče završio, završila je i naša sezona, tako da smo polovicom osmom mjeseca imali strašno skupu rajčicu. To je ono što se događalo, dok su troškovi bili veliki u proizvodnji pa se dobar dio ljudi u jednoj lošoj sezoni po pitanju prodaje pogotovu u kasnim terminima sadnje, potražio druga rješenja. Teško je ponoviti istu sezonu kada ste negdje na nuli ili na minusu, tako da smo ove godine imali tridesetak posto manje zasađene rajčice. Po ovom što sada imamo očekujemo da bi po pitanju rajčice trebala biti solidna sezona“, konstatira Brajković pa prelazeći na nove solucije nastavlja:

Urod na opitnoj podlozi

   „Dio ljudi koji su odlučili da ove godine ne ide s proizvodnjom rajčice prebacio se manjim djelom na papriku, većim djelom na krastavac, salate, ima nešto i bostana u plastenicima. Došli smo negdje do tridesetak posto manje proizvodnje, što je u biti oko 1.000 tona u ponudi domaće robe na našem tržištu. To opet neće ništa značiti ako dođe do enormnog uvoza, bit ćemo tu gdje smo bili i lani. Po nekim saznanjima nije sjajna situacija u proizvodnji rajčice ni u zemljama okruženja iz kojih na naše tržište dolaze te robe tako da ponavljam, nadamo se solidnoj sezoni kada se radi o rajčicama.

   -Ne sjedite skrštenih ruku, čuli smo da ste se upustili u neke nove projekte?

   -Da biste opstali u ovom biznisu morate ulagati vrijeme, prostor, novac u istraživanje i razvoj. To je strašno bitno jer svaka sorta kroz određeni broj godina gubi svoj potencijal, pogotovo kada je situacija usložnjena u proizvodnji kroz uvođenje novih podloga. Više ne postoji proizvodnja standard po pitanju rajčice, a evo već i po pitanju paprike. Da nismo ušli u tu priče kada govorimo o rajčici proizvodnja bi bila nemoguća, prinosi su bili toliko pali, teško je bilo proizvoditi, kvaliteta je bila upitna, ali sa uvođenjem novih sorti, novih tehnologija to se dosta promijenilo“, kaže Brajković te pokazujući na biljke u improviziranom opitnom centru nastavlja:

Jedna od novih sorti

   „U ovom objektu u suradnji sa rasadnikom Adria Histhil iz Gabele, imamo na testiranju nekoliko sorti i što je zanimljivo pet različitih podloga. S time želimo biti sezonu ili dvije korak naprijed, pratiti što se događa, tj. kad gubimo potencijal ili sorte, ili podloge da imamo spremno nešto za iduće sezone. Kao što vidite ovo je iznad svih očekivanja, svaka od ovih podloga pokazala se kao izuzetno dobra što se može vidjeti po oplodnji i krupnoći ploda. S tim stvarima smo zadovoljni mislim da nema brige po pitanju za iduću i iduće sezone.

   -Zadrugari su i po pitanju zaštite rajčica, koje u dolini Neretve zovu kavadama, napravili iskorak.

Šuma od rajčica

   „Kod zaštite tu su se neke stvari promijenile već od prošle godine kad smo krenuli na jedan hektar zaštite rajčice feromonskim mrežama, pokazalo se dosta dobro, ove godine „pokrivena“ su četiri hektara nasada rajčice. U biti radi se o sustavu zaštite protiv moljca tzv. tuta absoluta koji godinama čini najveće štete u proizvodnje rajčice, kasnije se to prebacilo na krumpire. Nakon dosta godina uspjelo se pronaći način kako se to efikasno riješiti i što je važno nema nikakvih pesticida, nema karence, radi se o feromonskim mamcima koji funkcioniraju na specifičan način. Ono što je bitno to je krajnji rezultat, na devedeset posto mjesta rezultat prisustva štetnika je nula. Znači jedan veliki iskorak se dogodilo što se tiče zaštite rajčice, smanjena je upotreba pesticida,  dobio se jedan efikasan način za suzbijanje tog štetnika. S druge strane od prošle godine imamo neku novu vrstu oboljenja još to nismo dokučili, pojavilo se u nekoliko plastenika teorije stručnih ljudi su razne da su u pitanju neke vrste plamenjača, bakterioze, ali mislim da ćemo uspjeti riješiti i taj problem.

                                                           Agronomi volonteri

   -Dakle, u poljoprivredi jedno zlo savladaš, drugo se pojavi?

   -U poljoprivredi nema ništa egzaktno, posiješ a ne znaš hoće li niknuti. Matematika uvjetno rečeno tu ne igra neku veliku ulogu, morate pratiti, morate biti u korak s vremenom. Naravno sve to košta, nove tehnologije koštaju, srećom imamo tri agronoma koji su puni entuzijazma, tako da se volonterski obavlja cijela ova priča, a rezultati su promijenila se kompletna proizvodnja rajčica u dolini Neretve. Ono što nedostaje to je centar koji bi se profesionalno bavio ovim pitanjima. Žao nam je što to već godinama postoji u pričama, do sada nije bilo sluha, ali po nekim novim razgovorima nadamo se da ćemo uspjeti riješiti i taj problem.

Nove podloge novi izazovi

   Kao manje-više i ostale povrtlarske kulture i proizvodnja rajčica u zatvorenim prostorima – plastenicima, je kasnila petnaestak dana. Trenutačna cijena se kreće od 2 – 3 KM s tim da se cijene mijenjaju na dnevnoj bazi i po nekoliko puta.

Tekst i foto: Dušan Musa  (Večernji list)

Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times, Le Monde i poslovni suradnici.

Slika govori da će pokusi biti uspješni