Dojmovi s trećeg Trnjak Festa u Ljubuškom: Od trsa u okrajku do samih vrhova vinskih pijedestala

lipnja 30, 2025

Dojmovi s trećeg Trnjak Festa u Ljubuškom: Od trsa u okrajku do samih vrhova vinskih pijedestala

Trnjku su skloni i dame i gospoda

O trnjku sve najljepše govorilo se i na trećem po redu Trnjak Festu koji je trajao tri dana. Za one koji prate zbivanja u ovoj oblasti prosto je nevjerojatno da se jedna 'zaboravljena' autohtona sorta tako brzo vinula na vinarski pijedestal. Sam posjet trećem Trnjak festu ilustrira potencijal ovoga vina, čiju kvalitetu prepoznaju i ljudi izvan ovih prostora kako rekoše, ne iz kurtoazije. Jedan od tih bio je i Mislav Matišić, zamjenik direktorice Turističke zajednice Osječko baranjske županije:

O posjetu govori slika

„Po prvi puta smo na Trnjak festivalu, ugodno smo iznenađeni sa posjećenošću, sa kvalitetom ove sorte koja se vraća iz zaborava. Mi u Slavoniji i Baranji nemamo puno autohtonih sorti. Velika smo vinogradarska regija, najveća u Hrvatskoj, najveći proizvođači, najviše bijelih vina, ali ovo što danas kušamo je zaista za svaku pohvalu i još jedan dodatni motiv da se Slavonija i Hercegovina koje jesu bliske u svakom smislu, dodatno povežu. Trnjak ima svoje mjesto pod suncem ne samo u Hercegovini nego i kao izvozni potencijal“, kazao je Matišić najavljujući mogući posjet hercegovačkih vinara Osijeku i Slavoniji.

27 vinarija i 14 izlagača

Uz ovu nepristranu ocjenu gospodina Matišića koji se prvi puta „sreo“ s trnjkom, treba reći da je manifestaciju organizirala Udruga vinogradara i vinara iz Ljubuškog u suradnji s udrugama vinogradara iz Vrgorca i Imotskog. Na Trnjak festu predstavilo se 27 vinarija i 14 izlagača autohtonih gastronomskih specijaliteta. Piti trnjak bez meze ne ide, jer on dostiže i do 15 volumnih procenata alkohola, pa su o tome vodili računa i posjetitelji koji su podjednako opsjedali i štandove s pićem i štandove sa ićem. Zaista jedan lijep događaj, koji najavljuje da Hercegovina poput trnjka, ima još niz skrivenih aduta koje ne koristi.

Kemal Hrnjić federalni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Kada je riječ o vinogradarstvu ohrabrujuće poruke su odaslali Kemal Hrnjić federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i David Vlajčić potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i ribarstva hrvatske koji su na mjestu promotora trnjka naslijedili Nasihu Pozder federalnu ministricu turizma i okoliša, koja je također prisustvovala manifestaciji.

David Vlajčić potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Ministar Hrnjić je naglasio da će ministarstvo poljoprivrede tri milijuna maraka izdvojiti za mlade poljoprivrednike do 40 godina. Iz tih sredstava mladi vinogradari mogu računati na poticaj od 50.000 KM za zasnivanje vinograda. Trenutačni poticaj za vinogradare 2.500 po hektaru. Ministar Vlajčić je najavio da će hrvatsko ministarstvo poljoprivrede osigurati četiri milijuna maraka koji će biti na raspolaganju poljoprivrednicima.

Gospođica s harfom

Željko Nakić direktor čitlučke vinarije, najstarije u BiH, opisujući povratak trnjka ističe da je sve krenulo 2001. na prijedlog jednog starijeg inženjera. „2001. godine smo uspjeli naći plemke, a 2002. zasadili prvi nasad trnjka u posebne redove. Već 2004. odvojili smo ga kao samostalno vino, a 2006. godine koliko znam s trnjkom prvi na tržište. To je jedna zahvalna sorta, izdašna je, ima visoke šećere, ima dobru boju, a vino ima jednu dugovječnost i jedan specifični taninski sastav. Trnjak je sada jedna budućnost u vinarstvu“, kazao je Nakić.

Potražnja u stalnom porastu

Već smo reli da konzumacija trnjka traži „jaku podlogu“, pa je na „udaru“ posjetitelja i gastronomska ponuda. Proizvođači pršuta nisu štedjeli, rezalo se do kosti, a ponudu su upotpunjavali proizvođači sira i drugih proizvoda iz domaće radinosti. Na sceni je bio i špek.

Igor Vučić - Hugo - još malo i ode pršut

„Špek i svinjska mast su nešto najbolje što ima, posebice za djecu u razvoju do sedam godina. Trenutno se najviše traži bijela slanina i slanina od crne slavonske svinje. Bijela slanina je pravi lijek. Što se tiče prodaje, ne ide sjajno jer je domaća roba malo masnija, a to ove nove generacije izbjegavaju. Zadnjih godina potražnja za slaninom je u porastu“, ukratko je rezimirao stanje u toj oblasti Igor Vučić - Hugo, koji godišnje tovi od 100 do 150 svinja, težine 200 do 250 kilograma.

Andrija Radić jedan od članova organizacijskog tima

Andrija Radić jedan od ljudi koji sudjeluju u organizaciji zahtjevne manifestacije koja je ove godine kroz razne sadržaje trajala tri dana govoreći o ciljevima koji ih vode naglašava:

„Mi smo se po treći puta potrudili da u cilju promocije ove autohtone sorte Hercegovine i Dalmacije i da joj damo na važnosti i približiti potrošačima. Trenutno imamo 27 proizvođača trnjka u BiH i Hrvatskoj, svaki dan broj raste, dogodine očekujemo novih par proizvođača. Svi vinari koji nemaju trnjak sada ga sade. On je sigurno budućnost vinarstva BiH i Hrvatske“.

Roze trnjak obitelji Sušac

Uz crveni trnjak kako se to kaže za tzv. crna vina, primijetili smo i roze trnjak obiteljskog podruma „Sušac“ iz Cerna kod Ljubuškog. Da je riječ o potentnoj sorti potvrđuje i opaska Zdenka Milasa predsjednika da „trnjak jednako kao i blatina, može dati izvanredne rezultate“.

Tekst i foto: Dušan Musa (Večernji list)

Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times, Le Monde i poslovni suradnici.