Masline u ofenzivi, nakon osvajanja brdskih terena jurišaju na polja

Traže se i stara stabla masline

   Tragom manje-više poznatog da je nakon početnih 6.000 Hercegovina u proteklih petnaestak godina dobila novih 140.000(!!!) stabala, posjetili smo čapljinsku tvrtku „Granum“ s pitanjem o prodaji sadnog materijala. S obzirom da je Čapljina u središtu hercegovačke maslinarstva tu je iz Ljubuškog prenesena i prva uljara za preradu maslina, agronoma Emila Brajkovića pitali smo kako je ide prodaja sadnog materijala:

                                            Prevladava sjevernotalijanski i istarski sortiment

   „Situacija je dosta slična lanjskoj, potražnja za maslinama je dobra. Mi smo zadovoljni poslom kojeg smo uspjeli odraditi ove sezone. Što se tiče samog sortimenta to je manje više isto, prevladava sjevernotalijanski i istarski sortiment, jer ipak smo mi recimo klimatološki puno sličniji unutrašnjosti Istre nego samoj Dalmaciji. To su oprobane sorte tako da se ljudi njih drže. I sama naša pozicija rub mediteranskog bazena, nam na određeni način ograničava izbor sortimenta. Tu i dalje prevladavaju leccino, istarska bjelica, pendolino, frantoio, još uvijek je tražena i oblica, ali je definitivno u opadanju“, kaže ing. Brajković, te iznosi jednu novost:

   „Maslina da se tako izrazim, silazi s brda u polje, tako da se više maslina ne sadi samo po brdskim terenima nego je počela sadnja i po poljima. Kako će ići ovako i dokle, to je teško predvidjeti, međutim za sada mi smo zadovoljni kako ide.

Izgled vrta tvrtke Granum najbolja je potvrda tražnje za maslinama

   -Provirili smo u vaš vrt gdje se držite sadnice, gotovo je prazan?

   -Tako je, mi radimo maloprodaju i veleprodaju, trenutno smo gotovi s veleprodajom, sadnica više nema, ovo nešto što još imamo je za našu maloprodaju. Više-manje za proljetni dio što je uvezeno u dobroj mjeri je i prodano“, kaže ing. Brajković, te o sortimentu koji se traži za sadnju u poljima, nastavlja:

   „Tu uglavnom ide leccino, mada treba biti dosta oprezan pogotovu ako se priprema novi teren treba to odraditi kvalitetno, da ne ostaje starog korijena u zemlji da ne bi došlo do truleži i pojave zemljišnih bolesti. Pokušavamo savjetovati ljude da se od početka odradi kako treba, da kasnije ne bi bilo problema.

   -Govori se i o uvozu sorti iz drugih zemalja izvan standardnih Italije i Hrvatske, jeste li vi imali tih da ih nazovemo novih sorti?

Maslina mijenja i urbanu kulturu, sve više se sadi na okućnicama

   -Ne, mi ih za sada ne uvozimo, znam da na tržištu postoji nešto španjolskog i grčkog sortimenta, međutim to su još uvijek nove sorte za naš teren. Treba proći nekoliko sezone i vidjeti kako će se one ponašati u našem podneblju, u našim tlima, pri našim temperaturama, pri nedostatku vode…, jer ipak svako podneblje je priča za sebe“, konstatira ing. Brajković te na upit o sorti koja se isprofilirala kao najpodesnija u Hercegovini, naglašava:

                                  Istarska bjelica najprikladnija za brdo, a na polja juriša leccino

   -Vrijeme i iskustvo su pokazali da je istarska bjelica kao sorta, najprikladnija za naše terene. Oblica je dosta podložna paunovu oku posebice u nizinskim područjima i kotlinama, ljudi imaju problema s tom bolesti koja zahtjeva dosta truda i zaštite da bi se maslina održala u dobroj kondiciji.

   -Druge istarske sorte, bilo je i njih u prodaji, proteklih godina?

   -Bilo je jedno vrijeme buže, međutim nekako se istarska bjelica pozicionirala kao dominanta, sada su istarska bjelica i leccino dvije sorte koje se najviše traže i sade. Istarska bjelica i leccino su zahvalne sorte s redovitim prinosom, to je ono što ljudi traže, za razliku od oblice koja se sklona alternativnoj rodnosti, one imaju prinos svake godine.

   Da se tražnja za maslinama ne pada ističu manje-više i ostali prodavači sadnog materijala bilo da ga uvoze ili proizvode. Maslina je i nakon petnaest godina u ofenzivi na hercegovačka brdašca, a očito je krenula i u neobrađena polja. Što će biti dalje, vidjet ćemo...

Tekst i foto: D. Musa

Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times, Le Monde i poslovni suradnici.

Maslina se u Gabeli spustila na šest metara iznad razine mora