Prema narodnoj predaji: Čuveni hajduk Starina Novak je rođen u Bijeloj iznad Dubrovnika!?

 

Starina Novak, crtao Uroš Predić, po narodnoj pjesmi

   Kad putuješ svašta čuješ, reklo bi se, za jednog od novinarskih posjeta „zaboravljenoj zemlji“, kako se može nazvati područje općine Ravno istočno od prometnice Trebinje – Dubrovnik, odnosno iznad Cavtata. Povod za posjet bijaše predaja o rodnoj kući čuvenog hajduka Starine Novaka, koji je hajdukovao u drugoj polovici 16. stoljeća. Znano je da narodna epika akcije čuvenog hajduka smješta po Hercegovini i Bosni, baza mu je, navodno, bila na Romaniji. Kao Baba Novak veliki je junak u Rumunjskoj, ima ga u Bugarskoj, pa i Moldaviji, a o njemu su pisali i Mađari itd.

   Naš Starina Novak je vjerodostojan nakon „biznisa“ uz najvažniju prometnicu u to vrijeme, koja je od Carigrada, preko Skoplja i Romanije, vodila prema Sarajevu, spušta se bliže moru i zavičaju, k Risanu i Perastu. Prema teoriji koju smo čuli, a iz knjiga nešto pročitali, Starina Novak je bio Latinin što je bio u to vrijeme naziv za katolike, rođen u Bijeloj kod Glavske. Naravno uz sve teorije i priče ništa sa sigurnošću nije dokazano, a naš sugovornik Slavko Milišić  kaže:

   „Mogu vam prema razgovorima s kustosom Vlajkom Palavestrom, koji je tokom istraživanja stanovao u mojoj kući, reći da ta priča nije bez osnova. On mi je pričao da ovdje na ovom dijelu, veli Slavko pokazujući na nasip u Glavskoj, kada je pravljena željeznička pruga kuće su srušene, samo je kuća gdje je rođen Starina Novak ostala netaknuta, radi povijesti.

Jedini još očuvani ostaci kuće u Bijeloj snimljeno s nasipa u Glavska

   -Znaju li ljudi za to?

   -Znaju, o tome se odavno priča. Ljudi znaju da je to rodna kuća Starine Novaka. Kad se pruga pravila ostala je da se ne ruši, kažem radi povijesti!

   Slavko veli da se i prije dolaska Palavestre o tome govorilo. Zahvaljujući ljubaznosti osoblja Muzeja Hercegovine u Trebinju, dobili smo kompletan glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu iz 1978. godine na temu „Etnologija“ u kojem se nalazi i rad Vlajka Palavestre, poznatog bh. etnologa i folkloriste, „Historijska narodna predaja i toponomastika u trebinjskoj Površi“. Pozivajući se na rad Obrena Đurića – Kozića (Šuma, Površ i zupci u Hercegovini, Beograd 1903.), Palavestra navodi da je preko selišta Bijela prešla „željeznička pruga s povelikim nasipom, koji je većinu kuća pritisnuo“. Kozić je  također pribilježio pričanje „Da su u ovom selištu nekad živjeli 'Latini', pa ih je Arkočević (beg op. a.) potjerao“, str. 11.

Slavko Milišić - ljudi znaju i pričaju da je to bila rodna kuća Starine Novaka

   Na istoj stranici Palavestra dalje navodi: „Priča se, naime, da se u Bijeloj rodio Starina Novak, da je tu živio neko vrijeme i da je iz Bijele otišao u Sarajevo, odnosno u Bosnu, da tamo hajdukuje. U vezi s tim predanjem čini mi se vrijednim spomenuti istraživanje S. Nazečića o međusobnim vezama  narodne epike s hajdučkim borbama oko Dubrovnika krajem  XVII vijeka. Kako svjedoče sačuvani arhivski dokumenti, kojim se S. Nazarčić koristi u svom radu, u napadima na teritorij Dubrovačke republike pojavljuje se više hajduka po imenu Grujica (Grujica Žeravica, Grujica Miloš Mali, te Grujica Vuković, porijeklom vjerovatno sa Zubaca koji je poginuo 1669. godine)“. (Salko Nazečić, „Hajdučke borbe oko Dubrovnika u drugoj polovini 17 vijeka i naša narodna pjesma“.)

Unutrašnjost zdanja

   Palavestra dalje konstatira da Nazečić nije do kraja određen je li Grujica Vuković sin Starine Novaka „iz naših narodnih pjesama“, iako, kako piše, „za to postoje izvjesne indicije. U Vukovo (Vuk Stefanović Karadžić op. a.), vrijeme još je postojala tradicija prema kojoj su Novak, Radivoj i Grujica napustili hajdučiju na Romaniji i prešli da žive u primorju, 'k Risanu i Perastu“ (Nezečić, Iz naše narodne epike, I. Sarajevo 1959, str. 17-23.). Inače, naselje Bijela je poznato još iz srednjeg vijeka, a najstariji spomen bio je 1413. godine.

Debeli zidovi nasuti sitnim pijeskom bili su zaštita od zmija

   Na kraju storije možemo konstatirati da se hajdukovanje čuvenog Starine Novaka najčešće smješta oko Sarajeva.  Navodna, njegova pećina na Romaniji, nalazi se na 1515. metara nadmorske visine, a uvršetna je u turističke prospekte općine Pale. Dalje, narodna epika Deli Radivoja, pobratima Starine Novaka, spominje u pjesmama vezanim za Mijata Tomića. Uglavnom, brojnim narodnim pjesmama o hajdukovanju Starine Novaka uz njega glavni junaci su Deli Radivoje, te njegovi sinovi Tatomir i dijete Grujica. A kad je (Baba) Novak stigao do Rumunjske, u 16. stoljeću, navodno je rođen između 1520. i 1530. spominje se više mjesta, zašto njegovo mjesto rođenja onda ne bi „mogla biti i Bijela“ kako reče gospodin Milišić?! S obzirom da se javljaju začeci turizma na Glavskoj, rodnu kuću hercegovačkog Starine Novaka, valja u to uvrstiti.

Stanislav Vukorep publicista i arheolog iz Čapljine 

   Naravno, sišli smo i do kuće za koju iseljeni žitelji tog područja općine Ravno, drže da je rodna kuća Starine Novaka. Prema slobodnoj procjeni kuća je dimenzija 4 x 7 metara, bočni zidovi visoki su oko 1,40 metra. Suhozidi široki 0,7 do 0,8 metara nasuti su sitnim pijeskom kao zaštita od zmija. Kuća karakteristična za razdoblje u kojem je građena, bez obzira je li u njoj rođen Starina Novak, sredinom se moglo uspraviti jer je krov bio narodski kazano „na dvi vode“.

Tekst i foto: D. Musa

Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times, Le Monde i poslovni suradnici!

Autor na zidu rodne kuće hercegovačkog Starine Novaka, iza nasip Glavska