Ni šipci nisu što su bili, valja mijenjati sortiment slatkih, a saditi divlje šipke!

Šipci - zdravi i ukusni, ali proizvodnja mala

   Na osnovu vizualnog dojma šipak u Hercegovini nije dobio ubrzanje kao ostale dvije tipično mediteranske kulture smoka, a posebice masline. U vidokrugu je malo novih plantažnih nasada šipka dok su primjerice, nasadi maslina manje i veće površine, na svakom koraku. Na temu šipka nedavno je bilo više riječi na 14. po redu radionici „Šipak“ u organizaciji federalnog Agromediteranskog zavoda u Mostaru. Agronom Mario Leko, pomoćnik direktora govoreći o svrsi tih radionica naglašava:

   „Glavni cilj radionica je promocija razvoja, odnosno proširenja uzgoja kulture šipka za koju mi držimo da je izuzetno bitna kako s poljoprivrednog aspekta tako i sa aspekta pozitivnog učinka na ljudsko zdravlje. Mislim da skoro svaka kuća u Hercegovini, u okućnici, ima šipak, međutim mi agronomi kada govorimo o šipku mislimo na poluintenzivni ili intenzivni uzgoj. Imamo nekoliko nasada za primjer kao što su nasad tvrtke „Nar Garden“ u Stocu, i nasad tvrtke „AgroHerc organic agriculture“ u Gabeli, ali to su primjeri koji će nadamo se potaknuti i druge“.

                                                             Knjiga o šipku

   U sklopu radionice dr. sc. Amela Medar predstavila je dvije knjige od kojih se jedna zove upravo „Šipak“, a druga „Fosfor u tlima Hercegovine“. Govoreći o knjizi posvećenoj Šipku autorica je kazala

   „Knjiga je namijenjena široj javnosti, kada sam je pisala htjela da bude dovoljno razumljiva ljudima koji žele podizati nasade šipka, znači to su voćari. Pisana je vrlo jednostavnim prihvatljivim jezikom, ona je u suštini stručno-naučno štivo koje na fakultetima mogu  koristiti studenti, zatim učenici, kao i svi ljudi  koji žele saznati više o uzgoju šipka i njegovim karakteristikama. Smatram da naši ljudi ne koriste dovoljno plod šipka jer sve komponente ploda šipka su iskoristive. Bacaju se sjemenke, baca se kora, a sve to nalazi primjenu i u farmaceutskoj i u zdravstvenoj industriji. Može se koristiti i u domaćinstvu ukoliko ljudi to malo bolje prouče i istraže.“

Prvi ovogodišnji šipci na čapljinskoj veletržnici

   Mr Aida Kohnić iz čapljinske tvrtke „Dušica“, kada je o šipku riječ, posebice naglašava:

   „Smatram da je šipak samo za strpljive ljude, znači nema ništa slučajno nema brzih instant rezultata, trebamo se potruditi barem četiri do pet godina da dobijemo prvi rod. To uključuje jednu dublju analizu. Analizu - hoćemo li saditi ili ne, zatim pedološku analizu zemljišta, odabir sortimenta. Zatim treba uraditi sve što treba u agrotehnici tako da bi u četvrtoj, petoj godini taj naš šipak došao na rod“, kazala je mr. Kohnić, pa razložila:

   „Što se tiče sortimenta moram naglasiti da sa starim sortimentom nismo zadovoljni – barski, sladun, glavaš, konjski zub... To jesu sve naše starinske i stare sorte, ali one jednostavno gube bitku pred nastupom novih obećavajućih sorti kao što je wonderfull. Svi mi i agronomi, i proizvođači moramo biti na jednoj strani, moramo biti u jednom timu da zajedno i dobro radimo pa da se možemo nadati dobrim rezultatima. 

   „Što se tiče dragulja Hercegovine, divljeg šipka on je trenutačno uglavnom u preradi iz njega izvlačimo sok, koji je najviše cijenjen. Ima izuzetnu nutritivnu i zdravstvenu vrijednost, da ga Bog da ima malo više u plantažnom uzgoju, onda bi bilo i više koristi. Može se prodati odlično ljudi ga otkupljuju. Neko ga bere na svojim vlastitim posjedima, a neko pokraj puteva, ide u brda…“, kazala je mr. Kohnić, te zaključila:

   „Šipak je nepravedno zanemaren, prerađivačka industrija može od njega imati mnogo koristi.“

Zbog suše divlji šipci nisu mogli ni dozrjeti

   Žarko Šimović, ing agr. govoreći o sadnji divljeg šipka u Hercegovini, kaže:  

  „Divlji šipak je dosta  rasprostranjen na južnom dijelu Hercegovine. Mali je broj plantaža pod nasadima divljeg šipka, ali bi se to uskoro moglo promijeniti, jer je divlji šipak jako zahvalna voćka daje velike prinose i velike količine soka koji je jako bogat vitaminima najviše C vitaminom. Iz toga razloga mogao bi se povećati broj nasada. Tu država može dosta učiniti kroz poticaje, kao i mi agronom stručnim savjetima.

                                                   Divlji šipak izvor zdravlja

   Što se tiče nas, iz tvrtke Agro Herc organik, imamo u posjedu plantažu sa oko 6000 sadnica u Gabeli, kod Čapljine. Najstariji nasadi stari su dvije i pol godine, ove godine očekujemo prvi ured i jako veliku količinu plodova, Očekujemo i obilan urod i veće količine soka. Divlji šipak je dosta otporniji nego druge kulture, mi smo naš šipak navodnjavali, zato je i dao veliku količinu plodova. Inače, sadnice smo uzimali iz okruženja iz divljine, tako da ne sumnjamo u kvalitetu.“

   Trenutačna cijena divljeg šipka na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima je 1,0 – 1,3 KM za kilogram i dobro se prodaje. Što se tiče tvrtke Agro Herc organic na oko 140 hektara u gabeli ima oko 1.000.000 sadnica smilja, 100.000 sadnica lavande, blizu 10.000 sadnica masline, 6000 sadnica šipka i oko 1,500 sadnica smokve!

Tekst i foto: Dušan Musa

Na veletržnici u Tasovčićima nestašica divljih šipaka