Trganje: Hercegovačke vinarije kupuju led za hlađenje mošta
Berači se odjećom nastoje zaštiti od žege |
Udio šećera u žilavki zadovoljavajući
„Po datumu ovo je najranija berba grožđa na
Dubravama u ovom stoljeću, odnosno u proteklih 25 godina. Prema zapisima koje
imamo u vinariji, berba nikada nije krenula kao ove godine 26. kolovoza. Bilo
je berbi kada se žilavka za proizvodnju pjenušca počela brati zadnjeg dana u kolovoza,
to je bilo 2002. i 2007. U odnosu na prošlu godinu berba je počela šesnaest
dana ranije. Mi prije nismo imali sortu chardonnay, ove godine svi se ravnamo po
toj i drugim ranim sortama. Grožđe ranih sorti je zrelo pa je berba morala
krenuti, urod je koliko mi se čini nešto niži, ali su zato šećeri jako visoki.
Proteklih dana uzimali smo uzorke žilavke, a u vinariju su nam svoje uzorke
donosili i individualni proizvođači, uglavnom šećeri se kreću od 19 do 21 što
je jako fino. Mislim da je žilavka spremna za berbu jer je odnos kiselina od
6,0 do 6,5 grama po litru. Ne znam koliki će urodi biti na kraju kampanje, hoće
li to biti količine kao prošle godine, ali sigurno će kvaliteta biti iznimna“,
kaže ing. Palameta, pa na upit o berbi koja je u stvarnosti počela 31. srpnja u
vinogradima na Plantaži u Ljubuškom, nastavlja:
Istovar grožđa u Vinariji Domano |
-Kolege su to lijepo objasnile, riječ je o mladim nasadima, gdje je na trsu bio po jedan grozd. Da bi sačuvali lozu tamošnji vinari su se s pravom odlučili na berbu.
-Vrućine ne prestaju, kako pri preradi
održati kvalitetu pri ovakvim vrućinama?
-Tu postoje dva, tri značajna čimbenika. Susrećemo
se mi s informacijom da se recimo grožđe u Komarni bere noću što je povoljno
jer su tada temperature 20 do 25 stupnjeva, što je velika razlika u odnosu na
dnevne temperature kada je 30 do 35 stupnjeva. Naša i ostale vinarije u
Hercegovine, imaju sustave za hlađenje ili mošta ili grožđa. Uz ostalo kupujemo
suhi led da bi se zaštitili od negativnih posljedica visokih temperatura. Malim
vinarima preporučam ili nekakav priručni sustav za hlađenje ili lediti boce s
vodom pa ih mijenjati u moštu na vrenju.
-Jesu li kod nas moguće te da ih tako
nazovemo – noćne berbe?
-Kontaktirala sam kolegu Tonija Falaka iz
Agroherca, kaže da oni startaju ujutro u 5,15 – 5,30 sati, međutim kako su kod
nas tereni jako daleko i uz to kameniti,
noćna berba nije prikladna mada su uvjeti povoljniji nego po danu. Mi se trudimo
da berba krene bar od šest sati pa da se bere do podne, onda se to grožđe
skladišti u hladnjačama i u hladnjačama dolazi do nas. U priliku ono što se
ujutro ubere temperature grožđa su negdje oko 20, maksimalno do 25 stupnjeva,
što nije katastrofično za bijelo grožđe jer mi uspijemo spustiti temperaturu
mošta za desetak stupnjeva.
Utovar na kamion - hladnjaču |
-Spominjali ste chardonnay i žilavku, što je
s ostalim sortama?
-Prema analizi naše blatine, ne znam kako je
na terenu kod ostalih, parametri nisu
odgovarajući za berbu grožđa, osim toga mi se svih ovih godina trudimo,
čekamo da grožđe u potpunosti sazrije, da bude fenološki bude zrelo. Nisu parametri kod blatine loši za ovo doba, sigurno
će i berba biti ranije bar za desetak do petnaest dana. Ako se ovakvim tempom nastavi
brati i dnevne temperature budu visoke, a po noću bude malo hladnije, grožđe
sigurno intenzivno zrije, možda će do 20. rujna berba u Hercegovini apsolutno
završiti.
Žilavka
skuplja od blatine
-Urod, prošle godine je bio šarolik, veliki
vinari uspjeli su sačuvati grožđe, dok veći broj individualnih vinogradara nije
imao što brati, kako je ove godine?
-Ova godina nije bila kišovita, tko je godi
imalo radio i pazio i zaštitu odradio na vrijeme, od sredine svibnja do početka
srpnja, sigurno je uspio sačuvati lozu i grožđe i od pepelice i od plamenjače.
Od ostalih faktora kvalitete i kvantitete, kvantitet je uglavnom u rezidbi ili
kasnije u pljevidbi da se količina grožđa na taj način reducira. E sad zavisi
što tko hoće, urod ili kvalitetu.
Kvaliteta grožđa neupitna |
Za kraj još dvije zanimljivosti, bijelo vino
je zadnjih godina u trendu, pa je tražnja znatno veća nego za crnim, otud je i
cijena bijelog grožđa viša nego crnog. Na Dubravama se žilavka cijeni od 2,0 do
2,5 KM, dok je crno grožđe od 1,5 do 2,0 KM.
Tekst: D.
Musa (Večernji list)
Fotografije:
Brigita Raguž i Dušan Musa
Berba na Bogoševcu |
Grožđe u košu prije muljanja |
Primjedbe
Objavi komentar