Tužbe jedini izlaz za novinare u zaštiti autorskih prava, a i neregistriranim portalima može se ući u trag i naravno tužiti!

 

Prof. dr. Haris Hasić, desno, a novinar Dušan Musa, lijevo

   Slobodnim rječnikom prepričano bez tužbi novinara, odnosno novinarki, nema zaštite autorskih prava, jedna je od konstatacija proizišlih iz rasprave o temi „Zakonski okvir i praksa zaštite autorskih prava novinara/ki i medija u Bosni i Hercegovini“. Druga konstatacija bila je da novinari u Bosni i Hercegovini debelo kasne u borbi za svoja autorska prava. Njihove kolege u zapadnim zemljama su upravo promptnim reakcijama praksu neovlaštenog preuzimanja novinarskih tekstova svele na podnošljivu razinu. Kao primjer navedena je Danska u kojoj je prošle godine bilo samo 13 tužbi protiv online medija za zloupotrebu autorskih prava.

                                     Novinari predugo trpe teror online medija

   Na sramotu,  a prije svega na štetu, pripadnika novinarskog ceha u Bosni i Hercegovini novinari su predugo trpjeli teror od strane online medija, koji ih bezočno eksploatiraju, neovlašteno preuzimajući, reciklirajući i na druge načine prerađujući njihovo stvaralačko blago. Svojevrsno iznenađenje za okupljenih petnaestak novinara iz Širokog Brijega, Ljubuškog, Čapljine i Mostara, bila je spoznaja da u BiH postoje zakonski propisi kojima se regulira zaštita autorskih prava, međutim kako su novinari petnaestak godina od pojave zloupotreba šutjeli, ti propisi nisu zaživjeli, odnosno nisu ušli u pravnu praksu. Kao i obično novinari se neusporedivo bolje bore za tuđa nego za svoja prava.

Skupu prisustvovalo petnaestak novinara

   Definirajući autorska prava može se reći da bilo koji „kreativni“ izražaj ljudskog bića može biti autorsko djelo, zatim „autorsko djelo je automatski zaštićeno čim je stvoreno“. S tim u svezi autorsko pravo daje kontrolu autoru nad korištenjem svoga djela s tim da autor može dati dozvolu kome hoće da koristi njegovo autorsko djelo na određeni način. Naravno autor može tražiti novčanu ili drugu naknadu da bi dozvolio korištenje autorskog djela i prijenos prava. Vrlo bitno je istaknuti da prema pozitivnim zakonskim propisima autorsko pravo traje 70 godina nakon smrti autora, te da korištenje autorskog djela, bez dozvole, prijenosa prava, druge valjane pravne osnove predstavlja povredu autorskih prava. 

   Inače, cilj  edukativnog treninga bio je razgovor s novinarima o sustavu pravne i institucionalne podrške novinarima i drugim kreatorima autorskih djela u medijima, te obučiti medijske profesionalce za efikasnu zaštitu autorskih prava kroz postojeći zakonski okvir, prakse pravosudnih institucija i zastupanja medijskih djelatnika i djelatnica u sudskim postupcima radi kršenja autorskih prava. Kroz izlaganja novinari su upoznati i s procesom izrade potpuno novog Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnog prava i unaprjeđenju već postojećeg Zakona o autorskim i srodnim pravima. Opća je ocjena bila da su neka od predloženih rješenja pozitivan pomak u zaštiti novinarskih i medijskih autorskih djela u odnosu na postojeće zakone. Tako su primjerice, neka od nacrtom predloženih izmjena i dopuna Zakona o autorskim i srodnim pravima novinarska djela poput članaka, fotografija i audiovizualnih priloga uvrštena u tekst zakona što predstavlja pozitivan pomak u implementaciji direktiva Europske unije u ovoj oblasti, kao i drugih akata koja je BiH potpisala.

Segment autorskih prava

                    Mogu se pronaći i adrese brojnih medija koji rade na crno i onda tužiti

   Uz te za novinarsku branšu pozitivne iskorake ima i zakonskih prijedloga koji joj ne idu u prilog i protiv kojih se treba boriti kao što su da „autorsko djelo nastalo tijekom ugovornog odnosa s medijskim poslodavcem ostaje trajno u njegovom vlasništvu“. Isto tako nepovoljna zakonska rješenja se predlažu u pogledu korištenja vještačke inteligencije (Al) pri kreiranju medijskih sadržaja kao i kod tzv. „rudarenja teksta“ i slično.

   Uz konstataciju da novinari serijom tužbi prekinu dosadašnju praksu neovlaštenog preuzimanja tekstova i slika, recikliranja tekstova i slično, povoljna je vijest da se može ući u trag i online medijima koji nisu registrirani u BiH, koji nemaju ni adrese ni redakcije. Za to je potrebno malo umijeća i napora, a sve u cilju da se i takvi mogu utužiti.

   Edukativni trening „Zakonski okvir i praksa zaštite autorskih prava novinara/ki i medija u Bosni i Hercegovini“, koji je održan u motelu „Park“ u Parku prirode Hutovo blato organiziralo je Udruženje/udruga BH novinari. Moderatori su bili Borka Rudić generalna tajnica BH Novinara, prof. dr. Haris Hasić, stručnjak za zaštitu autorskih djela iz Sarajeva i Brankica Smiljanić, freelancer novinar PR Udruženja BH novinari,

D. Musa

Izlaganje prof. dr. Harisa Hasića