Proizvod: U Čapljini počela berba lubenica "sito" domaće tržište, za uvozom nema potrebe

 

Svaki plod pređe preko gazdine ruke

   Pojavom domaćih lubenica, patlidžana i smokava petrovača na veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine, kompletirana je sezona domaćeg voća i povrća. Prema slobodnoj procjeni sezona lubenica je poranila u odnosu na prethodne godine. Da bi to provjerili posjetili smo nasad lubenica Marinka Merdžana u Pelinama na domak Čapljine. Poslužila nas je sreća jer smo ovog vrijednog poljoprivrednika uvijek spremnog na razgovor, zatekli u berbi. Bez posebnih pitanja Marinko kreće s osnovnim:

                                      Za sada sitnije sorte 0,80 krupnije 1,0 KM

   „Sezona je počela desetak dana ranije nego što je to uobičajeno, uranila je godina što je pogodovalo i lubenici. Ja sam berbu počeo u petak, 21. lipnja, trenutno beremo za jedan domaći trgovački lanac. Kampanja lubenice već je u punom jeku, mislim da možemo zadovoljiti domaće tržište tako da nema potrebe za uvozom.

   -Kakvi su urod i cijena?

   -Urod zavisi od sorte, neka sorta je podbacila neka nije. Ove godine drugi rod je 'tanji', mislim da će kod ovih ranijih sorti urod biti manji 15 – 20 posto, kako će biti s kasnim sortama vidjet ćemo. Cijena zavisi za od tržišta, sorte, veličine… Sitnije sorte lubenice sada su oko 80 feniga, krupnije do marku. Cijena se „lomi“ u danu, do sada je bilo zadovoljavajuće, ali sve se može preokrenuti u 24 sata.

Utovar je poseban proces od ruke do ruke

   -Doskora je na tržištu bila samo uvozna lubenica u Grčkoj, Makedoniji je puna sezona, možete li uopće potisnuti, uvoznu lubenicu?

   -Domaći proizvođači idu s cijenom da suzbiju uvoz. Mi možemo s količinom, cijenom i kvalitetom suzbiti uvoz, međutim problem je što neke susjedne zemlje potiču izvoz što je udar na nas proizvođače. To je nelojalna konkurencija, jer ako neke države potiču izvoz s 10, 15 centi onda nismo u istoj poziciji. Borimo se i s tim problemom jer samo količinom i kvalitetom možemo suzbiti uvoz, međutim onda padaju i cijena i zarada.

Nova sezona, novo vozilo

   -Kažete da proizvođači imaju dostatnu proizvodnju za domaće tržište, koliko se sadilo u odnosu na prethodne godine?

   -To je tu, negdje. Skupa je to i teška proizvodnja, a za prinos nitko vam ne jamči. Dolje, u Opuzenu su završili ranu berbu, imali su podbačaj u prinosima, ja mislim da će za neki postotak i kod nas urod biti manji. Sreća za razliku od Opuzena imali smo dvije jake kiše, oni su prošli bez kiše, je li to i koliko nama pogodovalo sa sigurnošću još ne mogu reći, jer ovo je ipak početak berbe. Mislim da će prosjek kod nas, biti bolji nego u Opuzenu. Kako će dalje ići ne znam. Na bijeljinskom području je samo jedne vrste posađeno pola milijuna presadnica lubenice, koje su isporučene iz rasadnika u Gabeli. Kad će početi ta berba i kako će sezona i vrijeme utjecati na nju, vidjet ćemo. Sve zavisi od vremena.

                                                                Veliki ulozi

   -Proizvodnja lubenica je skup „sport“, ulozi su veliki, preko 10.000 KM po hektaru, kako se osjećaju proizvođači poput vas koji u zemlju „ubace po 50.000 i više desetaka tisuća maraka s obzirom na sve učestalije vremenske anomalije?

Jedan kamion spreman drugi se tovari

   -Kako, kad bi mislili na to ne bi sadili nikada. Vremenom se oglune kako to narod kaže, šta bi, bi. Poljoprivreda je došla kao kladionica, sad je pitanje da li uložiti na neki par, ili neki nasad, to je slično. Nema sigurice, ni dojava, ili uložio u zemlju ili kladionici sve mu ga dođe na isto.

   To je to, na rad navikli Hercegovci ne razmišljaju puno, ulažu iz godine u godinu, pa što nebo i sreća dadnu.

Tekst i foto: D. Musa

S procjenom uroda treba sačekati

Tvrd je težački kruh - Marinko Merdžan u znoju lica svog

U P O Z O R E N J E

S obzirom na dosadašnje preuzimanja mojih tekstova bilo iz Večernjeg lista, bilo s bloga ercegovinausliciirijeci, od strane online medija, dužan sam upozoriti sve koji su to radili, da prekinu tu praksu.

Osobno sam mislio da će ta praksa s vremenom prestati kada pojedini online mediji, odnosno portali, kadrovski ojačaju, međutim moja procjena je bila pogrešna, jer se moje prešutno odobravanje uzima za vječno.

To tako "vječno" ne može ostati, jer je višestruko nespojivo s osnovnim postulatima novinarstva i novinarske etike. Štoviše nije spojivo ni s općeprihvaćenim društvenim normama. Sukladno tomu ističem: 

Prvo, Dušan Musa kao novinar ima redakciju, Večernji list, koja ga za njegov rad i plaća,

drugo, jedne tužiti zbog uzimanja tekstova koji su intelektualno vlasništvo autora, a drugima gledati kroz prste, također je nespojivo s novinarskom etikom,

treće, ovakva praksa je nehumana jer novinar postaje bez svoje volje, intelektualna posvuduša, čiji se tekstovi pojavljuju na dva, tri, pet medija, što stvara krivu sliku i o autoru i o sadržaju,

četvrto, na žalost, većina onih koji preuzimaju tekstove s potpisom ili bez njega, nije uopće registrirana kod Vijeća za tisak i online medije FBiH, pa tako ispada da novinar, u ovom slučaju moja malenkost, radi na crno itd.

Molim vas oslobodite me te prakse! 

Želim vam uspjeh u radu, možete se obratiti za pomoć, ali bez preuzimanja sadržaja. Tekstove do daljnjeg može shodno poslovnom dogovoru preuzeti samo čapljinski Đaka city i moja bivša kuća Radiopostaja Čapljina!

Ovo upozorenje vrijedi od 17. lipnja/juna 2024. godine, točno u podne. U slučaju povrede mojih prava znate što slijedi - pravni postupak, a ono što kao novinar pišem, čitatelji mogu naći na portalu Večernjeg lista, www.vecernji.ba  ili na blogu ercegovinausliciirijeci

Dušan Musa