Ceste: Stanovnicima Orahova Dola nije bitna naknada za zemljište, samo neka se radi!
Radi se punom parom u pozadini selo Češljari |
Nerijetko se u Bosni i Hercegovini zna
dogoditi da pojedinac ili više njih, nema odnosno nemaju osjećaja za
općedruštvene projekte. Iz hira ili licitirajući, usporavaju radove, narodski
kazano „traže dlaku u jajetu“. Istina nekada i opravdano, međutim u tom
galimatijasu u konačnici gube i zajednica i oni. Slučaj iz Orahova Dola u
općini Ravno, zato vrijedi zabilježiti. Onomad nam Andrija Šimunović., načelnik
općine Ravno, reče da neki mještani Orahova Dola, mjesta koje bi do svibnja
iduće godine, trebalo izići iz prometne izolacije, ne traže ni naknadu za
izvlaštenje zemljišta:
Važnost prometnice
„Ima ljudi koji ne traže baš ništa, bitno im
je da se cesta radi. U nekim slučajevima nisu to ni velike površine, ali je
lakše raditi kad vlada takvo ozračje. S obzirom da su sredstva osigurana od
nadležnog federalnog ministarstva ja im kažem da novac koji im zakonski
pripada, uzmu i doznače na zajednički račun, a tako prikupljena sredstva
iskoriste za neki u naselju zajednički projekt, primjerice uređenje groblja“,
razlaže načelnik Šimunović, te ističe:
„Prema informacijama koje dobivamo od tvrtke
zadužene za nadzor, do sada radovi teku prema planu. Za nas, i ne samo općinu
Ravno, nego i okolna područja, važno je da se izgradnja prometnice Zavala -
Slano čim prije okonča, kako bi se mogle planirati akcije u turizmu i drugim djelatnostima“,
konstatira načelnik Šimunović.
Vozilo u pokretu oslikava širinu buduće prometnice |
Treba naglasiti da je prostor općine Ravno
specifičan, uz granicu s jugom Hrvatske pruža se 'u nedogled', kako veli
načelnik Šimunović „od Pelješca do Konavolske Grude.“ Taj izduženi prostor
dugačak kažu osamdesetak kilometara, nije lako prometno povezati. Uz dva
granična prijelaza Brgat i Trebinja/Čepikuće u perspektivi Orahov Do/Slano
mogao bi biti treći. Proteklih godina, od 1. kolovoza 2017. godine, taj granični
prijelaz imao je karakter privremenog tijekom ljetnih mjeseci, odnosno u tom
razdoblju radio je 24 sata. S obzirom na intenzitet radova ove godine ako i
bude otvoren putnicima bi savjetovali da ipak idu zapadnije na granični
prijelaz Trebinja/Čepikuća.
Izgradnja suvremenih prometnica bitan je za
manje-više sva područja, a dionica Zavala – Slano u biti je stari karavanski
put. dosadašnja uska i krivudava trometarska cesta građana je kako to Orovci
vole kazati „u vrijeme cara Franje Josipa“, ukidanjem uskotračne pruge Gabela –
Dubrovnik, takva kakva jeste, izgubila je nekadašnje značenje. Dok je
željeznička pruga bila u pogonu iz Slanog i okolnih mjesta, se znalo pješačiti
do Zavale do željezničke stanice u Zavali. Nakon povezivanja modernom prometnicom
za očekivati je ponovno oživljavanje tog putnog pravca, bilo da je riječ o
turistima s Jadrana kojima će špilja Vjetrenica i druge zanimljivosti u tom
dijelu općine Ravno, biti na dohvat ruke.
Izbjegavanje gužvi
Na dobitku neće niti samo dijelovi općine
Ravno koji gravitiraju tom području nego i okolna mjesta, među kojima i
varošica Ljubinje i grad Trebinje na području manjeg bh. entiteta, jer će se
cijelo to područje otvoriti prema jadranskoj obali i budućoj autocesti koja se
kani graditi jugom od Pelješca prema Dubrovniku. Uz to korištenjem totalno
rekonstruirane prometnice Zavala – Slano mogu se izbjeći i gužve oko Dubrovnika
korištenjem manje opterećenih prometnica u zaleđu.
Da prometnica Zavala – Slano neće biti
obična cesta nego prava magistrala uvjerili smo se „na licu mjesta“ obilaskom
dijela radilišta. Slika s terena upućuje da će se budućom prometnicom od Zavale
pa do primjerice hotela „Maestral“ u Slanom koji se nalazi na obali mora, moći
stizati za petnaestak minuta!
Na kraju treba svakako podsjetiti da se
izgradnja dionice ceste kroz BiH oko 10 kilometara, od Zavale do graničnog
prijelaza Orahov Do, financira
sredstvima Vlade R. Hrvatske. Radove izvodi tvrtka HP Investing iz
Mostara, a vrijednost tog dijela projekta s PDV-om, iznosi 11.606.400 KM.
Tekst i
foto: D. Musa
Tabla s obavijesti koja upućuje da prometnica treba biti završena u proljeće iduće godine |
S obzirom na dosadašnje preuzimanja mojih tekstova bilo iz Večernjeg lista, bilo s bloga ercegovinausliciirijeci, od strane online medija, dužan sam upozoriti sve koji su to radili, da prekinu tu praksu.
Osobno sam mislio da će ta praksa s vremenom prestati kada pojedini online mediji, odnosno portali, kadrovski ojačaju, međutim moja procjena je bila pogrešna, jer se moje prešutno odobravanje uzima za vječno.
To tako "vječno" ne može ostati, jer je višestruko nespojivo s osnovnim postulatima novinarstva i novinarske etike. Štoviše nije spojivo ni s općeprihvaćenim društvenim normama. Sukladno tomu ističem:
Prvo, Dušan Musa kao novinar ima redakciju, Večernji list, koja ga za njegov rad i plaća,
drugo, jedne tužiti zbog uzimanja tekstova koji su intelektualno vlasništvo autora, a drugima gledati kroz prste, također je nespojivo s novinarskom etikom,
treće, ovakva praksa je nehumana jer novinar postaje bez svoje volje, intelektualna posvuduša, čiji se tekstovi pojavljuju na dva, tri, pet medija, što stvara krivu sliku i o autoru i o sadržaju,
četvrto, na žalost, većina onih koji preuzimaju tekstove s potpisom ili bez njega, nije uopće registrirana kod Vijeća za tisak i online medije FBiH, pa tako ispada da novinar, u ovom slučaju moja malenkost, radi na crno itd.
Molim vas oslobodite me te prakse!
Želim vam uspjeh u radu, možete se obratiti za pomoć, ali bez preuzimanja sadržaja. Tekstove do daljnjeg može shodno poslovnom dogovoru preuzeti samo čapljinski Đaka city i to one koje proslijedim!
Ovo upozorenje vrijedi od 17. lipnja/juna 2024. godine, točno u podne. U slučaju povrede mojih prava znate što slijedi - pravni postupak, a ono što kao novinar pišem, čitatelji mogu naći na portalu Večernjeg lista, www.vecernji.ba ili na blogu ercegovinausliciirijeci
Dušan Musa
Primjedbe
Objavi komentar