Prof. dr. sc. Marko Ivanković: Do kraja godine oznaka izvornosti i brendiranje ekstra djevičanskih maslinovih ulja
Prof. dr sc. Marko Ivanković |
Bilo da je to zasluga nutricionista, bilo da je za to „kriva“ svojevrsna kampanja o zdravstvenim svojstvima maslinovih ulja, bilo da je posljedica kraha smiljomanije ili činjenice da je ovdašnji agrar jednostavno tražio prihodovnu kulturu ili nešto peto, tek maslina osvaja zemlju Hercegovu. U samo petnaestak godina zauzela je preko 400 hektara plantažnih nasada, plus okućnice.
Svojevrsna kampanja
Svojevrsna kampanja podizanja maslinika se nastavlja, pa
su Hercegovačka udruga uljara i maslinara (HUUM) i Federalni agromediteranski
zavod poduzeli korake za praćenje tog trenda. O čemu se konkretno radi govori
prof. dr. sc. Marko Ivanković, direktor Zavoda:
„Što se tiče zaštite oznake izvornosti
ekstra djevičanskog maslinova ulja Hercegovine, tako smo ga nazvali, mi smo
završili svoj dio posla kojeg financira projekt EU4AGRI, preko Hercegovačke
udruge uljara i maslinara. Petog prosinca smo predali Agenciji za sigurnost
hrane kompletan elaborat, specifikaciju proizvoda što je najbitnije, sada
moramo poštovati procedure koje ima Agencija za sigurnost hrane. One traju
minimalno šest mjeseci, dok Agencija stavi na svoju stranicu da smo dobili
zaštiti oznake izvornosti. Kad dobijemo to onda procesu može pristupiti
organska kontrola, koja će certificirati, prema našem programu kojeg smo dali EU4AGRI,
minimalno četrdeset proizvođača i vjerojatno šest, odnosno sedam uljara koliko
mi imamo u Bosni i Hercegovini.
U kampanju podizanja maslinika uključile se i vjerske zajednice, sveštenik iz manastira Tvrdoš |
Zašto se to radi, pa radi se iz razloga što mi mislimo da prvo, imamo kvalitetu koju trebamo zaštititi zaštitom oznake izvornosti, sada je to na nacionalnoj razini, a poslije toga ćemo ići na europsku razinu. S tim dobivaju svi – nositelj zaštite izvornosti, HUUM-a koja je za sve otvorena. Ona je nositelj projekta, ali je pristup svima dopušteno da uđu u projekt oznake izvornosti, da mogu pisati na svojoj boci da je to ulje zaštićeni izvorni proizvod. Normalno, moraju poštivati specifikaciju proizvoda koju smo mi definirali zajedno s HUUM-om. Naravno ta specifikacija je unutar zakona, a kriteriji su još više suženi, da tako kažem, imajući u vidu kvalitetu. Mi smo naš dio posla završili, u programu su bila dva konzultanta uz moju malenkost prof. dr Jure Beljo, naravno uključili smo i stručnjake iz FAZ-a dr. sc. Miru Barbarića, Maria Leku…, predstavnike HUUM-a, koji su bili na raspolaganju. Očekujemo da se postupak riješi tijekom ove godine, jer smo od Agencije za sigurnost hrane dobili obavijest da su propisi zadovoljeni, da nema nadopuna, sad samo čekamo proceduru koja je propisana zakonom.
Brendiranje
-Na dvanaestim Danima masline i maslinovih
ulja najavljen je još jedan projekt:
„Da, ove godine zajedno s Udrugom idemo i na
brendiranje. Dakle, to su dva projekta, ovaj drugi projekt ide s Institutom za
intelektualno vlasništvo. Tu su procedure nešto kraće, pa očekujem da ćemo i to
završiti ove godine. Imajući u vidu iskustva iz R. Hrvatske proveli smo anketu
u kojoj je od tri prijedloga naziva uvjerljivo pobijedilo Zlatne kape
Hercegovine, tako da ćemo ići s tim nazivom. Imat ćemo i vizualni znak, to smo dogovorili
s institutom u Bariju, iz Italije, da oni to kreiraju. Još smo u fazi razgovora
i dogovora, ima vremena da to riješimo. Ja se nadam da ćemo na 13. danima
masline i maslinovih ulja imati riješeno i pitanje zaštite oznake izvornosti i
brendiranje. Sve skupa uz neospornu kvalitetu, mora dovesti prije svega, do širenja
nasada pod maslinama, do povećanje potrošnje
per capita sad je to 0,25 litara po glavi stanovnika i naravno do povećanih
cijena, odnosno povećanog dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
koja se bave ili će se baviti maslinarstvom. Želimo na ovaj način indirektno
pomoći ostanak i opstanak ljudi u ruralnim područjima.
-Podrazumijevali li berndiranje tzv.
organsku proizvodnju?
...časna sestra iz Bijelog Polja |
Za podmirenje domaćih potreba treba više od 1.000 hektara maslinika
-Izvoz?
-E, sad za izvoz, lani smo izvezli 400
litara, ne treba nam izvoz imamo prostora i na domaćem tržištu. Ukupna
potrošnja je u 2022. godini je bila 952 tone, 300 smo proizveli 652 uvezli.
Imamo mi prostora da zamijenimo uvoz, pa onda idemo dalje.
Dakle, da BiH zadovolji svoje potrebe za
maslinovim uljem treba tri puta veća proizvodnja od sadašnje, što će reći preko
1.000 hektara maslinika plus okućnice.
Tekst i foto: D. Musa
Proces dobivanja maslinova ulja u neumskoj uljari |
Primjedbe
Objavi komentar