Udruga "Oblićevac": Price je bio u pravu, Troja je u Gabeli, samo to treba dokazati

    Priceova Troja u Gabeli oživjela je bar na jedan dan. Uvelike zasluga za to pripada udruzi „Oblićevac“ iz grada Ploča koja je organizirala pohod dvadesetak svojih članova kojima se priključilo pola tuceta Hercegovaca predvođenih homerolozima Nikicom Arapovićem, Gabeljakom koji živi u Zagrebu i Krešom Vujevićem iz Ljubuškog. 

                                 Ogrlica iz Badnja datira stoljećima prije Trojanskog rata

   Da pohod neće biti prazna priča pobrinuli su se organizatori, koji su kao polaznu točku odredili Muzej franjevačkog samostana na Humcu, inače najstariji u BiH. E, u tom muzeju se nalazi ogrlica pronađena u pećini Badanj kraj Stoca, koju datiraju u starije kameno doba 13.000 – 12.000 godina pr. Kr., dok je Trojanski rat, prema tradiciji, vođen između 1194. i 1184. godine, što će reći bujao je ovdje život puno prije Troje. Kraj takvog uvoda i eksponata koji su iznenadili i same posjetitelje, proradili su i znanje i mašta pa je na koncu puta uz piće i mezu, kraj Priceovog Karhesosa, tj. Trebižeta, zaključak bio – treba kopati, odnosno istraživati.

Ogrlica iz špilje Badanj kod Stoca, u muzeju na Humcu

 

   Dakle, spomenuta ogrlica je samo uvod u priču o Troji koju je u Gabelu smjestio meksikanski filantrop Robert Salinas Price, koncem lipnja sada već daleke 1985. godine, odnosno prije nešto više od 38 godina. U međuvremenu bio je samo jedan pokušaj istraživanja u Gabeli, 1991. rađeno je sondiranje terena koje je obećavalo neka iznenađenja, onda je došao rat i sve je stalo. Interesantno Nikica Arapović, Priceov poklonik i znanac, ističe da prvo ne treba kopati u Gabeli nego na brdašcu Majevica kojih kilometar sjevernije od Gabele kraj kojeg je nekada tekla Neretva, odnosno Priceov Skamandros. Gospodin Arapović tvrdi da su zli Mlečani to brdašce prekrili naslagama zemlje kako se ne bi vidjelo što ono krije. Kasnije su razne vojske u podnožju tog brdašca, a trenutačno i Oružane snage BiH, imale odnosno imaju manju bazu u kojoj se vjerojatno čuvao i čuva naoružanje. Ono što upada u oči, a ide u prilog tvrdnjama gospodina Arapovića, jest činjenica da u okruženju okolnih kamenitih brda to brdašce odudara od njih, prekivano je zemljom.

Članovi ekspedicije uz mletačkog lava

   Nakon nadahnuća o čarima Hercegovine u humačkom muzeju, ekspedicija se uputila prema Gabeli. Oboružan kartom iz razdoblja kratke mletačke vladavine tim područjem, ne prijelazu iz 17-og u 18-to stoljeće, te bilješkama i knjigama, doček joj je priredio gospodin Arapović, koji preuzima ulogu vodiča. Poslije kraćeg zadržavanja kraj mletačkog lava na ulazu u Stari grad, gospodin Arapović sudionicima pokazuje Atenin hram, prema Priceovoj teoriji, uz čije je istočne bedeme razasut dio pepela iz urne Roberta Salinasa Pricea, koji je umro 2012. godine. Dalje je slijedilo razgledanje mjesta na kojem se prema istoj teoriji, nalazio dvor kralja Prijama, a vrhunac je bio uspon na Avalu, brdo koje dominira tim djelom doline Neretve. Poklonici Priceove teorije drže da je tu bila stanica odakle je opisana kompletna astrologija u Ilijadi. Na samom vrhu u 19. stoljeću izgrađena je crkva sv. Ilije, međutim gospodin Arapović izražava nezadovoljstvo što je prostor oko crkve betoniran, jer može biti prepreka budućim istraživačima.

Nikica Arapović - Treba istraživati

   Nakon sve sile informacija ekspedicija se po sparnom danu spustila sa Stare Gabele i nastavila put prema rimskoj villi rustici Mogorjelo. Tu su se uz ostalo probale lubenice, opća konstatacija je bila da su ovdašnje slađe od grčkih koje se navodno, jedino s njima mogu mjeriti. Slijedio je kratki posjet Međugorju, na blagdan sv. Jakova, pa onda odmor od sparine uz rijeku Trebižat koja u Priceovoj teoriji zauzima važno mjesto. Predstavljajući kratko ovu akciju Miško Erak predsjednik Udruge „Oblićevac“ iz Ploča je rekao:

Miško Erak, predsjednik udruge "Obilićevac"

   „Naša udruga je osnovana prije par godina, povod je bila činjenica da se na području grada Ploča pa i cijele doline Neretve, ne vodi briga o očuvanju kulturno-povijesne baštine, ekološke svijesti i održivog turizma. U dvije godine napravili smo niz projekata, a jedan od ciljeva je bilo uspostavljenje suradnje s istomišljenicima iz BiH, što smo ovom akcijom i potpisivanjem ugovora s udrugom „Vrilo“ iz Ljubuškog, ostvarili.“

                                     Temelji zapadne civilizacije

   Zadovoljni pohodom posebice bili su homerolozi, sumirajući rečeno Nikica Arapović je ustvrdio:

   „Da bi se stvari pokrenule s mrtve točke, mislim da moramo imati dosta osoba širokih pogleda, jer tema je jako ozbiljna i neiscrpna, tema planete, tema čovječanstva. Odgovorno tvrdi - na Neretvi leže temelji zapadnog svijeta, temelji zapadne civilizacije! Ja sam jedini živući Gabeljak koji je bio u  kontaktu sa Salinasom. Pored Salinasa kontaktirao sam i razne druge znanstvenike, koji su imali slične poglede. Mi živimo u planetarno prekrasnog kraju, kojeg treba znanstveno ozbiljno valorizirati!“

Homerolozi Nikica Arapović i Krešo Vujević

   Kad se povede riječ o Troji, homerolog Krešo Vujević, je odmah spreman za priču:

   „Za mene je Gabela prva i velika ljubav na mom životnom putu kroz homerologiju. Ljubav kao i svaka druga, ne biramo je ona nas pogodi, ona traje godinama i to je nešto najljepše što se dogodilo u mom životu. Da nije bilo Gabele nikada u ruku ne bi uzeo Ilijadu, da nije bilo Pricea, koji je moj prvi učitelj kroz homerologiju, nikada ne bi Ilijadu naučio na pamet kroz ovih tridesetak i nešto godina! Za mene su svi ljudi poštovani koji se bave Homerom. Kad homerolozi odluče gdje je lokacija Homerove Troje, kažem Homerove Troje to je ona koja se opisuje isključivo u Ilijadi koja je nastala četiristo godina nakon razaranja Troje. Dakle, mi tražimo Homerovu lokaciju, a o Homerovoj lokaciji trebaju se dogovoriti homerolozi i onda to prepustiti arheolozima, a ne obratno.“

Marinko Brkić u akciji
Hercegovačka lubenica slađa i od čuvene grčke 

   Na kraju valja reći da Ilijada opisuje zadnjih 51 dan desetogodišnjeg rata između Trojanaca i Grka koju su opsjedali Troju, smatra se  između 1194. pr, Kr. do 1184. godine pr. Kr.

Tekst i foto: Književno-novinarski studio „Musa“

Večernji list

  P. S. Svako prenošenje tekstova bez odobrenja autora je nedozvoljeno i podliježe prema "Kodeksu za štampu" i Zakonu o zaštiti intelektualnog vlasništva BiH, kaznenom gonjenju. Nadam se da će dva portala koja su još od 2011-te s portala Radiopostaje "Čapljina" iz 'Večernjaka', krali moj trud, izmiriti svoje visoke dugove! Javite se, ne budite kukavice, poslat ću vam žiro račun. 

Zaključak ekspedicije - Gabela krije mnoge tajne!