Tomislavgrad, sezonsko stočarstvo i stećci: Sto volova vuklo Markov kamen od Čvrsnice do Lipe

     

Stećak zvani Markov kamen

   Stećci su bili i ostali enigma, na koju s vremena na vrijeme podsjeti neki događaj, zanimljivo štivo ili legenda. Tako je i sa stećkom zvanim Markov kamen koji se nalazi u katoličkom dijelu groblja u Lipi kod Tomislavgrada. O njegovom navodnom dopremanju ispod Čvrsnice do Lipe vezana je legenda na koju se osvrnuo Vejsil Ćurčić u radu „Kako su naši bogomilski pređi sjekli i prevozili svoje nadgrobne spomenike“. Razmatrajući problematiku stećaka Ćurčić konstatira:  

   „Od sječenja još je zagonetnije pitanje, koje se valjda neće nikada riješiti, a to je kako su naši bogomilski pređi prevozili one svoje nadgrobne spomenike, često velikih dimenzija i težine“ (Vejsil Ćurčić „Kako su naši bogomilski pređi sjekli i prevozili svoje nadgrobne spomenike“, Napredak, IX., broj 3 – 4, Sarajevo, ožujak – travanj, 1942., str. 38.). Nakon razmatranja u narodu tada još raširenog vjerovanja o ljudima divovima koji su razmještali goleme kamene gromade, Ćurčić koji je to područje obilazio početkom tridesetih godina dvadesetog stoljeća, navodi:

Slika iz tridesetih godina dvadesetog stoljeća

  „Sljedeća pretpostavka počiva već na realnoj podlozi. Stari fra Dujmo Ostojić iz manastira Humac kraj Ljubuškog pričao mi je prije nekoliko godina, da je on od starih ljudi slušao; da je na Rudopolju ispod Čvrsnice planine stajao u stara vremena stećak, na kome je bilo ispisano:

Vukla Marta

Na brata Marka

Miseca veljače

Preko polja Svinjače,

Vuklo sto volova

Zaklala sto ovnova.

   Uz ove stihove na 38. stranici spomenutog rada, Ćurčić izražava nevjericu da je takvo što bilo napisano na stećku. Vjerojatnijom drži priču koju je čuo od seljaka u Kongori i Duvanjskom polju, da se navedeni stihovi „odnose na Markov kamen u srednjovječnoj nekropoli u Lipi kraj Kongore. Tu ima na četiri mjesta i samo malo jedno od drugog porazmaknuta četiri sredovječna groblja Svi su spomenici u četiri one nekropole najpretežnijim dijelom vrlo proste izrade i gotovo bez ikakva određenog oblika. Ali se među četiri stotine spomenika u ove četiri nekropole u jednoj sa 180 stećaka odlikuje jedan veliki i lijepo izrađeni spomenik, za koji tamošnji narod priča da je to Markov kamen i da je sječen u Jelenku (Čvrsnica planina) više Blidinjskog jezera, te da je vučen preko polja Svinjače pa niz Grla na groblje u Lipu.“ (Str. 38.)

Dvojbe s postolja - ili je Markov kamen pomican ili je imao blizanca

   Razlažući tematiku iz kuta razdaljine od 15-ak kilometara, što je tri sata hoda, i težine tereta, Ćurčić zaključuje da je posve moguće da ga je „vuklo sto volova“, što znači pedeset jarmova, a uz svaki jaram ide po jedan pratitelj, što znači pedeset ljudi. Ako se uzme moguća brzina kretanja za prevlačenje Markova stećka trebalo je od petnaest do mjesec dana, onda se moglo i pojesti stotinu ovnova!

   Što se tiče same izrade stećaka Ćurčić navodi da su se majstori u vrijeme kad na ovim prostorima nije bio poznat barut, služili dlijetom, željeznim i drvenim klinovima, čekićem… odnosno tehnologijom iz doba Rimljana. Kao vješte majstore posebice ističe „Popovce u Hercegovini koji su od starina bili odlični klesari, a u srednjem vijeku pohađali su klesarske škole u Dubrovniku, pa su oni zastalno i veliki dio spomenika u Hercegovini, osobito one ljepše izrade valjda i izrađivali. Oni su dakako u Dubrovniku izučili se pismu…“  Dakle,  autor najvrsnijim majstorima drži žitelje današnje općine Ravno i okolnih mjesta.

   Naravno, uz sve navedeno i danas ostaje enigma kako su ondašnji majstori sa skromnom tehnikom izrađivali goleme spomenike teške i po tri vagona, odnosno 30.000 kilograma! Reklo bi se oko stećaka ne samo oko Markovog još je puno više dvojbi nego odgovora.

Tekst i foto: D. Musa

   P. S. O Markovom stećku i stećcima po Poljima i Planinama, sezonskom stočarstvu i potencijalnim arheološkim nalazištima, bit će riječi na predstavljanju knjige "Sezonsko stočarstvo zapadne Hercegovine" novinara i pisca Dušana Muse. Knjiga će biti predstavljana u dvorani Skupštine Hercegbosanske županije u Tomislavgradu, u ponedjeljak, 17. lipnja, s početkom u 20 sati.

   Uz domaćina Matu Kelavu predsjednika Matice hrvatske ogranak Tomislavgrad, u programu će nastupiti - prof. Andrija Stojić, urednik knjige i autor Dušan Musa. U zabavnom dijelu programa nastupit će Pjevački ansambl i mješoviti orkestar Matice hrvatske Tomislavgrad. 

   Dobro došli!

Stado obitelji Ševo na pojilu (srpanj 2022.)