Na Crkvini u Nerezima kod Čapljine, 'nestala' kršćanska bazilika iz petog stoljeća

    Brojnim devastiranim ili uništenim spomenicima kulture u Bosni i Hercegovini, priključio se još jedan - starokršćanska bazilika u Nerezima kod Čapljine. Do za arheologe i građane sa senzibilitetom prema kulturno-povijesnom naslijeđu došlo se posve slučajno. Barbara  Bubalo iz Širokog Brijega studentica Povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz znatiželje, a i naklonosti prema rodnom kraju, za diplomski rad uzela je temu „Antičke bazilike u Hercegovini“. Da bi pronašli baziliku Barbarin otac Tomo, brat angažirao je čapljinskog istraživača Stanislava Vukorepa, dobrog poznavatelja antike koji je surađivao s arheolozima na lociranju rimskog puta koji je po njegovim riječima, prolazio tik pored bazilike.

   Vukorep se dobro sjeća mjesta gdje se u podnožju brda Hotanj nalazila bazilika. Međutim, kada su došli na lice mjesta nigdje bazilike. Otkrili su tek ostatke izlomljenog crijepa i nekoliko obrađenih komada kamenja, dijelova bivše bazilike. Kontaktirali su Željku Pandža profesoricu na studiju Arheologije u Mostaru koja  radi doktorsku disertaciju na temu „Rim u Čapljini“. Od nje su doznali ono što su i vidjeli - hrpicu kamenja i informaciju iz neslužbenih kontakata s mještanima da je bazilika „davno srušena“. S obzirom na činjenicu da se dio zemlje u okolici radio – iznad mjesta gdje je bila bazilika postoji i vodonatopni kanal, vjerojatno se to dogodilo kad je obrada prestala, odnosno uoči, tijekom ili neposredno po završetku zadnjeg rata. Naime, teško je povjerovati da je „razoružana“ u doba bivšeg sustava, kada je bilo dovoljno budnih, odnosno spremnih da čak i poremećaje „u prirodi“ evidentiraju.

Nacrt bazilike dok je postojala

   Evo kako je Dimitrije Sergejevski na znanstvenom skupu „Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka“, koji je u organizaciji Hrvatskog arheološkog društva, održan od 4. - 7. listopada 1977.,zu Metkoviću objasnio lokaciju bazilike:

   „Nerezima se zove jedan poveći kompleks njiva u selu Tasovčićima na donjoj Neretvi. Jedan mali dio tih njiva uza sami obronak Hotnja nosi karakterističan naziv Crkvina. Djelomično se ore, djelomično je pod šikarom. Tamo i na susjednim parcelama mogu se u tlu naći odlomci rimskog crijepa; često se nađu i rimske parice; temelji u zemlji svjedoče o postojanju jedne naseobine na ovom mjestu u rimsko doba. 1956. godine Zemaljski muzej (iz Sarajeva op. a.) je odlučio da na toj Crkvini provede pokusno iskopavanje. S obzirom na dosta veliki prostor na kojem je bilo rimskih ostataka, moglo se pretpostaviti da je antička naseobina bila velika“.

Nigdje zidova na mjestu bazilike ostao samo gustiš

   Voditelj istraživanja Sergejevski u daljem tekstu navodi da je „za prvi pokušaj izabrano mjesto na Crkvini, sve pokriveno gomilama kamenja i zaraslo u šikaru. Pokus je uspio: naišlo se na sjeverni zid bazilike.“ Tijekom prvog istraživačkog pothvata iskopane su sjeverne prostorije bazilike, a u lipnju 1957. godine bazilika je u cijelosti otkopana. Tada su otkriven i dio zida viši od metra, ali da su ruševine crkve u kasnijim razdobljima „iskorištene kao groblje“. Nakon otkopavanja utvrđene su dimenzije bazilike 15,49 X 14,09 metara, s tim da polukružna apsida „istupa vani“.

   U radu kojeg je prezentirao na znanstvenom skupu u Metkoviću, Sergejevski dalje navodi da su zidovi bazilike „sačuvani dosta visoko“, većim dijelom građena je od „pritesanog  kamena“. Pod bazilike je bio slabo izrađen, odnosno u dijelovima gdje je sačuvan „sastoji se od sloja krupnog šodera

(iz Neretve) zalivenog malterom“. Krov bazilike bio je od crijepa.  

Pronađeni ostaci praga 1956/57.

„Samo se u jednom pogledu naša bazilika u Nerezima razlikuje od ostalih u BiH; ona ima oktogonalnu (iznutra) krstionicu. Samo po sebi to je neobična pojava, ali je ona u BiH zabilježena po prvi put“, naveo je u svom radu Sergejevski, te postavlja tezu da je ta naseobina „bila razorena u isto vrijeme kada i susjedno Mogorjelo, koje leži na drugoj (desnoj) obali Neretve…“

Najveći fragment bazilike kojeg smo nedavno pronašli

   Na osnovu nađenog „izgorjelog novca cara Honorija“ Sergejevski prosuđuje da je bazilika u Nerezima sagrađena  u petom stoljeću ili u prvim godinama šestog, a „najvjerojatnije u drugoj polovici petog stoljeća“. Bila, ali sad je nema, ostali su samo ulomci i par komada obrađenog kamena.

Tekst i foto: Književno-novinarski studio „Musa“

P. S. Svako prenošenje tekstova bez odobrenja autora je nedozvoljeno i podliježe prema "Kodeksu za štampu" i Zakonu o zaštiti intelektualnog vlasništva BiH, kaznenom gonjenju, još od 2011-te s portala Radiopostaje "Čapljina" iz 'Večernjaka', posebice sada kada sam bio prinuđen i na postavljanje bloga!

Ostaci crjepa od nekadašnje bazilike