Maslina i dalje raste, loza na standardnih pedesetak hektara, a voće na margini

                         Podizanju višegodišnjih nasada na jugu Hercegovine

   Vremenske prilike za podizanje višegodišnjih nasada – vinograda, voćnjaka i maslinika u optimalnim rokovima, na izgled nisu baš povoljne. Na upit o toj temi agronom Slavko Korda, direktor tvrtke „Dominant“ iz Gabela Polja, koja se bavi proizvodnjom tih vrsta sadnica, kaže:

   „Sadnja se razvukla, imali smo jedan dugi kišni period pa kraće razdoblje lijepog vremena, međutim mnogi nisu stigli u tom razdoblju postići planirano. Sad treba čekati lijepo vrijeme i čim prije nastaviti posao. Problem je bio i prošle jeseni jer zbog lijepog vremena mi sadnice nismo mogli vaditi, a kada smo krenuli imali smo jedan dugotrajni kišoviti period, nadam se da ovaj sadašnji neće drugo trajati, pa da će vinogradari i voćari na vrijeme, u optimalnim rokovima, realizirati planirano,“ kaže direktor Korda te na upit o tražnji za voćnim sadnicama, konstatira:

   „Osnovni problem je u cijeni koja je recimo bila bolja 2005., 2008. itd. nego trenutno, a gdje su svi otišli inputi – i nafta, i radnici, i troškovi zaštitnih sredstava, gnojiva, to svi znamo. Cijene kompleksnog gnojnija otišle su u nebo. Tu je glavni problem, nema neke rentabilnosti u voću, u cijenama, u prodaji, tako da ljudi s obzirom na sve veće i sve skuplje zaštite, pa nedostatak radne snage,  odustaju od podizanju nasada, a ni država taj dio ne prati dovoljno, Nekada se pratilo intenzivnije čak i do 50 posto troškova pri podizanju nasada, sada je to negdje 20 do 30 posto i to je dobro, i to je nešto, ali nije to dovoljno za potaknuti ljude na sadnju. Shodno tražnji smanjili smo proizvodnji sadnica na minimum. Breskva i trešnja za koje se podloge uvoze iz Italije, već su preko jedan euro kod dobavljača! Kada je na kraju proizvedete imate sadnicu koja košta sedam, osam eura, a naši ljudi nemaju uopće naviku ugovaranja proizvodnje unaprijed, jer ovdje bi morali čak dvije godine unaprijed znati što će saditi da se može uvesti podloga i nacijepiti sljedeće jeseni ono što njima treba, kako bi druge godine mogli saditi. Teški smo u planiranju, a nemamo više velikih kombinata, velikih kompleksa, da se sade tako da je najjednostavnije odustati, jer je preskup ulaz u proizvodnju, a ako vam ostane neprodano dvadeset posto proizvodnje kao da ništa niste radili“, pojašnjava direktor Korda te prelazi na lozu:

Slavko Korda u rasadniku loznih cijepova

  „Kod loze je nekako linearno stanje, posadi se svake godine pedesetak hektara. Ja sam jedini proizvođač  loznog sadnog materijala što se tiče Federacije, ne znam da se time još netko bavi ovdje. Podizanje nasada vinograda je na nekom standardnom nivou pedesetak hektara, to negdje 200.000 cjepova, uveze se i nešto iz Italije Srbije itd, ali to je nekih deset, dvadeseta posto. Tako je već desetak godina. Cijepimo standardno 250 - 300.000 podloga što znači da proizvedemo nekih 150 - 200.000 sadnica. Uz to proizvedemo nekih 20-ak tisuća sadnica masline, nešto agruma – limuna, mandarina, naranača… i nešto kontejnera, smokve šipka, voća našeg podneblja. Ovo drugo je u opadanju – breskva, šljiva, trešnja, marelica, sve je stalo osim sadnje u okućnicama, sto sadnica neke vrste to je sve što se traži u ovom trenutku. Čim nema sadnje voćarstvo pada.

   -Koje vinske sorte se traže, ima li tu noviteta?

   -U principu možda je dobro da nema noviteta, da se vratilo izvornim sortama Hercegovine, žilavka i prateće, tu se profilirao trnjak kao jedna ekstra kvalitetna sorta, a blatina je nešto domaće za neka kvalitetna, ali ne i vrhunska vina. Tako bi trebalo i ostati. Sade se i introducirane sorte, čak istarska malvazija, pa dubrovačka malvazija, ima posađenog i grka, maraštine, pošipa, francuskih sorti, međutim mi perspektivu moramo zasnivati na žilavki, blatini i trnjku. To je nešto što je budućnost Hercegovine u vinarstvu. Moramo imati na umu kad dođu stranci da oni traže naše, domaće, dok od tih introduciranih sorti sami proizvode bolja vina nego mi.

    Od direktora Korde doznali smo i cijene sadnog materijala. Sadnice vinove loze su 2,0 - 2,20 plus PDV-e. Recimo podloga na koju se kalemi vinova loza koju mi izvozimo Talijanima sada je nekih 16,5 – 17 euro centi, a prošle i pretprošle godine je bila 12. Ide ta cijena gore, jer ide sve drugo. Maslina zavisi je li cijepljena na podlogu ili je ožiljena na vlastitom korijenu, je od 10 pa do 25 KM. Ožiljene na vlastitom korijenu su 10 – 12 KM a ove što su cijepljene na podlogu, sijanca ili maslinu oblicu one su već skuplje od 13, 15 KM pa naviše ako su starije. Sadnice voća, trešanja, bresaka… su izišle na 10 KM komad itd

Tekst i foto: Novinarsko-književni studio "Musa"

Slavko Korda kraj kontejnera s loznim cijepovima

P. S. Svako prenošenje tekstova bez odobrenja autora je nedozvoljeno, još od 2011-te s portala Radiopostaje "Čapljina" iz 'Večernjaka', posebice sada kada sam bio prinuđen i na postavljanje bloga!