Senzacija iz Vranjeva Sela: Divlje masline dokaz da je maslina autohtona biljka u Bosni i Hercegovini

 

Pero Čamo kraj orijaške stare masline

Ne pretjerujemo, nego sudimo po onom što vidjesmo za dva posjeta Vranjevu Selu na domak Neuma, rastu kao šuma. Dok se u kultiviranom maslinarstvu zagovara obvezno navodnjavanje, ovdje je posve druga priča. Rastu i ljutog krša. Bili smo iznenađeni prizorom, a Pero Čamo iz sela Duži, vlasnika djela brdašca na kojem ima dosta maslina kaže:

   „Mislim da u unutrašnjosti gore ljudi ne znaju za divlju maslinu koje ovdje ima na ovom području jako puno, samonikla je, tu se nalazi tisućljeće i više šta ja znam. Uglavnom ona se sama sjemeni, sjeme raznose divlje životinje i ptice pa je sada ima u ogromnom broju. Što je interesantno ona rađa. Ovdje na ovom lokalitetu, malo širemu, imaju tri vrste,  jedne su skroz sitne kao od pšenice plod, druge su kao plod košćele, a treće su kao one talijanske sorte – pendolino, leccino…, dosta krupne. Ljudi su ih prije, sedamdeset i nekih godina, kada su dobro rodile mljeli i prerađivali u maslinovo ulje koje je izuzetne kakvoće i vrhunske kvalitete. Ovdje ih ima od davnina, čak ova čitava strana brda zove se Masline, tako je i upisana“, veli Pero, pa na opasku da je glavnina maslina na imanju nastavlja:

Pero Čamo kraj divlje masline koju je sam prekalemio

   „Pa nije samo na mom, ima ih još dosta i kod ostalih familija, ali u biti taj dio koji se zove Masline je moje familije i naših rođaka. Ima ih još više dole prema polju, prema Blacu, tako da ima više familija koje imaju posjede gdje rastu divlje masline.

   -Kako su stariji ljudi to komentirali, šta su oni pričali o ovim maslinama?

   -Pa ništa, ljudi to nisu vele obrađivali, tada se živjelo više od stočarstva i duhana i drugih kultura. Nisu im predavali pažnju. Sada se maslinarstvo više njeguje i pazi pa je to došlo do izražaja, jer već je nekoliko ljudi dolazilo od mene tražilo da im iščupam, da bi to sadili kao oprašivače, a ove krupnije sorte neki su uzimali da bi posadili u svoje maslinike kao jedan dio tih maslinika, da bi ih imali za preradu ulja.

   -Je li netko pokušao objasniti od kuda divlje masline ovdje?

   -Doktor don Ivica Puljić pošto se bavio malo i arheologijom i tim zavičajnim stvarima, on je da tako kažem čačkao po nekim povijesnim knjigama u doba Dubrovačke republike, što je sačuvano u Kneževu dvoru u Dubrovniku, gdje oni čak tvrde da su ih u doba Rimljana, uzgajali u ljekovite svrhe. Prerađivali su ulje pravili neke sastojke kupke i tako nešto.

Stablo divlje masline s plodovima

   -Dakle, ove masline bi se mogle po srodnosti mogle povezati smo s Dubrovačkim?

   -Da, samo što su ove divlje, one su izvorno najstarije masline koje se mogu naći na ovim prostorima.

   Da bi provjerili dokle se uz brdo masline penju, krenuli smo u izviđanje. To nije nimalo lako, jer u Hercegovini nema oštrijeg kamenja od neumskog, uz to na terenu se vodi borba između masline, smreke, hrasta crnike, lovorike doslovce za šaku zemlje. Čudesno je vidjeti iz čega te masline rastu.

   -Da, one rastu samonikle. Vidjeli ste gore da ima stabala preko metra promjeru dole u kreku (u panju), znači ona mora biti starija od tisuću godina, da bi to na ovakvom terenu postigla, jer nije obrađivana nije zalivana, nikla je baš iz onoga krša i čistoga kamena i tako je opstala. Ako je već ona u dnu debela preko metar znači da može biti jako jako stara tako da moraju biti jako, jako stare.

Maslina stara više od tisuću godina

   -Kako se nitko prije nije interesirao za ovaj fenomen?

   -Nije bilo interesa, ljudi nisu imali financijske koristi od toga, to je bilo gotovo nemoguće za obradu i tek sada razvojem maslinarstva se pokazuje interes. Ljudi su već sam kazao živjeli od drugih kultura, od krečana, duhana, stočarstva, koze ovce, u stvari nije bilo koristi i samim tim nije bilo interesa. Maslina se sjekla za prehranu koza i ovaca, za ogrjev. za krečane, kako ima najljepše deblo prva je bila na udaru. Na sreću ona se obnovi iz panja. Evo vidite ova maslina, pokazuje nam pero na u panju golemo deblo. Ima metar i pol u promjeru.

   -Možda je i najstarije drvo u BiH?

   Ne znam, možda?!

   -Pred ovom pričom o divljim maslinama nižu se ideje. Jedno je sigurno BiH ima svoje autohtone masline! Treba to samo znanstveno „potkovati“, razmišljamo na glas, a gospodin Pero nastavlja: 

Predio zvani Masline s divljim maslinama

   -Može, naći neko ime, malo ih kultivirati, malo im posveti pažnje, može se napraviti neki brend. Ako ljudi u drugim mjestima mogu napraviti neku finu turističku priču, da ima koristi od toga. zašto ne bi i mi? Naći joj neko prikladno ime, da bude nešto autohtono domaće, izvorno.

    -A ovdje su tri vrste, trebaju znači tri imena?

   -Da, čak jedna ima krupne plodove, mogla bi se saditi.

   Bilo kako bilo, očito je da Hercegovina ima svoje masline, čije podrijetlo ne mora biti od Rimljana, možda je i starije od Grka…

Tekst i foto: D. Musa 

Plodovi divljih maslina

 P. S. Svako prenošenje tekstova bez odobrenja autora je nedozvoljeno i podliježe prema "Kodeksu za štampu" i Zakonu o zaštiti intelektualnog vlasništva BiH, kaznenom gonjenju. Nadam se da će dva portala koja su još od 2011-te s portala Radiopostaje "Čapljina" iz 'Večernjaka', krali moj trud, izmiriti svoje visoke dugove! Javite se, ne budite kukavice, poslat ću vam žiro račun.