Veletržnica u Čapljini: Po mraku je gužva, svjetiljke rade, roba razgledava, kupuje...

   

   

Prodavači presadnica čekaju kišu

Svaki posjet veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine, hercegovačkoj burzi voća i povrća nudi zanimljive reakcije stalnih prodavača i proizvođača koji su osvanuli s robom. U pravili na veletržnicu se dolazi rano već od tri sata iza ponoći i trži se dok sunčeve zrake ne okupaju prodajna mjesta i boksove, a to je uglavnom do sedam, rijetko osam sati.

                                                          Odspavati pa raditi

   „Pare se „jamljaju“ po mraku, po danu nema ni „ćuke“, slikovito stanje opisuje Hilmo Krehić stalni prodavač, a i proizvođač određenih kultura, koji na veletržnici tezgari punih 28(!) godina.

Krastavci su ove sezone imali relativno dobru prođu

   „Po mraku je gužva, baterije rade, roba se razgleda, cjenka se i tovari. Dio robe i ne ulazi na veletržnicu, proda se na čekanju ispred veletržnice tako da se u mraku izgube i proizvođači i kupci. Proizvođači sretni što su se brzo riješili robe idu kući mogu koji sat i odspavati ili se spremiti na posao, a kupci žure na svoja odredišta od Trebinja do Livna i gore do Zenice i Bajne Luke. Za kupce je važno da što prije dovezu robu kako bi se svježa isto jutro, našla na tezgama. U cjelini – manje se proizvodi, a manje i kupuje domaće robe. Nikakvo čudo ako je tona peleta 800 KM, dalje ne treba pričati veli Hilmo.      

                                   

Zadnje domaće breskve

   Od Hilme doznajemo da najbolje ide voće – nektarine, breskve, šljive, bostan, sve ostalo je veli“ na kapaljku“. Tome doprinosi i činjenica da se prodavači nalaze između dva krizna razdoblja – godišnjih odmora koji smanjuju tražnju između „Ilindana i Velike Gospe“, te priprema za školsku godinu. Đake valja opremiti, pa je svježe voće i povrće tada u drugom planu. Na priče o vremenu i cijenama gospođa koja prodaje smokve i „kavode“ veli „Čim su stigli rogač i suhe smokve, miriše na jesen“. Relaksacije radi evo i cijena nekih kultura:

Kod Hilme ima krumpira i iz Visokog

   Povrće, krumpiri su do 1,00 KM iz okolice Visokog pa do 1,20 KM, 1,10 planinski nevesinjski, do 1,2 hercegovački, kupus je 0,70 do 1,00 KM, Raštika 3,00 do 4,00 KM, zelena salata od 1,5 do 3,00 KM, rajčice i paprike su od 1,0 do 2,5 KM, krastavci od 1,5 do 2,0 KM, crveni luk oko 1,40 KM, bijeli luk od 6,5 srbijanski u vrećama, pa do 12 KM hercegovački u vijencima. Voće, jabuke iz Bosne su 1,80 do 2,50, kruške 2,00 do 2,50 KM, svježe smokve 3,00 do 4,00, suhe smokve 8,00 do 12 KM, šljive su 1,50 do 1,80, breskve i nektarine 2,00 do 2,60, bostan 1,00 do 1,50 KM, lubenica 0,60 do 1,00 KM, grožđe 1,8 do 2,50, spomenuti rogač je 6,00 KM. To su približne cijene na veliko, pošto se roba trži „po mraku“ to znaju samo proizvođači i trgovci.

                                                            Miriše na jesen

   Ispred veletržnice su tezge pojedinih roba među kojima je štand Mirka Prolete iz Crnića kod Stoca, sa presadnicama povrća odudara od žegom spaljenog okruženja. Mirko veli da čeka kišu, kada treba krenuti prodaja, a nudi sve što za jesensku sadnju treba, raštiku i razne vrste kupusa od 0,20 do 0,30 KM, zelenu salatu, peršin, celer i blitvu po 0,15 KM komad, ako je veća kupovina komad je 0,10 KM itd.

To je ubojica virusa veli Boban ponosan na svoj luk 

   Nasuprot njega je Boban Mirčeta iz Bančića kod Ljubinja, koji je izložio bijeli luk u vijencima i vrećicama, rajčice od starinskog sjemena tzv. kavode, crveni luk – kapulu… Boban s ponosom pokazujući vijenac bijelog luka, dodaje: „To je onaj što autobuse prazni i ubija viruse“, ističe s ponosan na svoju robu koju cijeni 12 KM za kilogram. U Bobana nema jeftine robe, domaće rajčice tzv. kavode cijeni 3,5 KM. Na opasku da unutar veletržnice ima i tri puta jeftinijeg, Boban naglašava:

Kavode - starinsko sjeme

   „Domaće je domaće. I ovaj paradajz i luk rasli su na stajnjaku. To je čisto domaća roba. Nemam ja toga puno kako sazrijeva dovezem koju gajbu. Ima ljudi koji to znaju kupe. Dođu s namjerom“.

   Tako je to na veletržnici u Tasovčićima gdje svatko ima svoje adute. S obzirom na vremenske prilike i godišnje doba u cjelini se može da roba u odnosu na primjerice 2023. godinu, nije ni skupa.

Tekst i foto: Dušan Musa  (Večernji list)

Stigao i nekad sveprisutni rogač