Čapljina: Sudbina hercegovačke kraljice voća - Jeftinih trešanja u trgovinama više neće biti

 

Hrušt u Hercegovini stiže početkom lipnja

   Zbog cijena prvih plodova u regiji južnohercegovačka kraljica voća – trešnja, ni kriva ni dužna došla je na loš glas. Krivac za to je u prvom redu cijena trešnja od 20 eura u Zagrebu! Čim se obznanila vijest o toj cijeni inače uvoznih trešnja, pojavili su se komentari da su „skuplje od bifteka“, pa je zaredala svojevrsna „inspekcija“ koja im je cijena, gdje su skuplje i slično. Tako su se ni krive ni dužne trešnje našle na tapetu, a suština je u činjenici da jeftinih trešanja u trgovinama više neće biti! Zašto, više je razloga?

                                          Radna snaga - trešnje se mogu samo ručno brati

   Prvi je činjenica da se trešnje mogu samo ručno brati i to s peteljkom kako bi se mogle tržiti nekoliko dana. Za trešnje kao primjerice za masline, nema tresača, one traži ruke – berače. Drugi primjer u Hercegovini već ima i strojeva za berbu grožđa, međutim za trešnju nečeg sličnog nikada neće biti. Iz prvog proizlazi drugi razlog – radne snage za berbu sve je manje i dolazi iz sve udaljenijih područja.

Beračica trešanja na imanju Agroherca u Gabeli

    Tako primjerice, trešnje u voćnjaku od četiri hektara tvrtke Agroherc d. o. o. u Gabeli, uz nešto domaćih berači stižu iz 91,6 kilometara udaljene Bileće i 66,5 kilometara udaljenog Nevesinja. Naravno beračima koji stižu kombijima treba platiti prijevoz, osigurati ručak i platiti satnicu, koja nije mala. Naravno, urod trešanja „nije Božje davanje“, trešnje treba gnojiti stajskim i umjetnim gnojivom, rezati i po potrebi prskati…

    Treći razlog što su jeftine trešnje prošlost je promjena navika koje su se negativno odrazile na status „boginje proljeća“. U Hercegovini je sve manje mladih koji bi ih sadili, uzgajali i brali. O krađama trešanja što je nekada bio jedan od standardnih nestašluka mladih sada nitko ne govori, em je sve manje trešanja, em je sve manje mladih spremih za pentranje po granama. Dalje, uočljivo je da je trešnja izgubila epitet primadone kada je bila sveprisutna u okućnicama, s te pozicije potisnule su je masline koje su postale privlačnije jer su cijelu godinu zelene. Naravno, cijenu trešnjama diše i vijest iz Zagreba – kad mogu Španjolci po toj cijeni prodavati svoje trešnje u Zagrebu, zašto ih i mi podigli itd.

Sitne trešnje ranke

   Mora se reći da se na veletržnici u Tasovčićima pokraj Čapljine, burzi povrća i voća Hercegovine, nije dogodilo ništa spektakularno. Prve trešnje pristigle 29. travnja cijenile su se 7 KM. Prošle godine stigle su sa zakašnjenjem u svibnju, a bile su skuplje 7 – 10 KM. Godine 2024. stigle su na vrijeme uoči prvosvibanjskih praznika, a cijenile su se 8 KM za kilogram. Ljubitelji tog odraslima omiljenog voća, mladi baš i nisu ludi za njima, s nostalgijom mogu se sjetiti pandemijske 2020. godine kada su se prve trešnje tržile 3 – 4 KM, da bi im cijena zbog uvjeta, 25. svibnja pala na 1,0 do 2,5 KM. Bilo pa prošlo, jer su već lani 20. svibnja trešnje cijenile 6 – 8 KM, dok su 3. srpnja bile 7 do 8 KM.

                                          Zelena peteljka - svježna trešnja

   Valja naglasiti da su navedene cijena trešanja u Tasovčićima na veliko, dok one stignu do Livna, Trebinja ili Sarajeva i prodaje na malo cijena im poraste za maržu prekupaca i krajnjih trgovaca. Relativno pristupačnu cijenu na čapljinskoj veletržnici drže mali posjedi – okućnice, s kojih stižu trešnje tzv. ranke, koje za prosječnih godina dozrijevaju oko 25. travnja i traju približno do 10. svibnja, kada ih nasljeđuju srednje rane sorte, koje su krupnije i sočnije. Iza njih su kasne sorte od 20. pa do 31. svibnja, kada nastupaju najkrupnije trešnje tzv. hrušt, koje traju približno do „Sv.  Ante“, tj. 13. lipnja. Na pijaci u Tasovčićima trešanja ima od konca travnja pa se do polovice srpnja kada dolaze trešnje iz istočnih dijelova Hercegovine i Bosne. Uz navedene tradicionalne sorte Hercegovina ima i divlje trešnje koje dozrijevaju nešto kasnije, a plodovi su im obično tamnocrvene boje, mada ima i tzv. bjelica.

Kasne sorte

   Navedeno su autohtone sorte trešanja, sada se zbog izgleda, ranije dozrijevanja, težine i slično forsiraju razni hibridi, koji dostižu veličinu stolnoteniske loptice. Za kraj i uputa za potrošače. Svježu domaću trešnju možete prepoznati po peteljci, ako je zelena ona je iz blizine, ako je počela tamniti onda ili je stara ili je iz uvoza.

Tekst i foto. Dušan Musa

Moram podsjetiti, portalski leziljebovići brzo zaboravljaju - preuzimanje tekstova je dozvoljeno samo Radiopostaji Čapljina, New York Timesu, Le Mondu i Financial Timesu!