Fenomeni juga Hercegovine: Što je vječni Rim prema drevnom Daorsonu?!

 

Što sve Daorson krije još nitko ne zna

   Bilo je to prije četrdesetak ljeta kada su tada još lucidni članovi Torcide uoči utakmice Hajduka i Tottenhema u Splitu izvjesili transparent „Ča je pusta Londra (London nap. a.) kontra Splitu gradu“. Penjući se iz korita Radimlje uz strminu prema Gradini odnosno Daorsonu, na um nam pade parafraza – Što je Rim prema drevnom Daorsonu? Prije godinu, dvije Rim kojem tepaju vječni grad, grad na sedam brežuljaka i slično, slavio je 2.777 godišnjicu međutim to je ništa prema drevnom Daorsonu koji je stariji nekih 800 godina!

 Kiklopske zidine sa zapadne strane

   „Brojni metalni nalazi dokazuju da je na Gradini  postojalo utvrđeno naselje i u starijem željeznom dobu (7. do 4. st. pr. n. e.), a fragmenti keramike ukazuju i na postojanje naselja u kasno bronzano doba“, stoji u Arheološkom leksikonu BiH, str. 179. Tvrdnja o starosti Daorsona nije isisana iz prsta do zaključka se došlo nakon opsežnih arheoloških istraživanja u proljeće i ljeto 1978. godine. Elem, ako se prisjetimo da je razdoblje bronce u razvitku civilizacije okvirno od 2000 – 750 god. pr. Kr., a željezno u kojem nastaje Rim 800 – 450 pr. Kr. sve je jasno. Naš Daorson čija se starost procjenjuje na 3.500 godina šije Rim za nekih 800 godina.

Pogled iz jedne od tri špilje

   Ovaj izlet u arheologiju samo je ilustracija onima koji sumnjaju da je Daorson jedan od najstarijih gradova u Europi. E, sad što djeluje zapušteno i napušteno to je narodski kazao drugi par opanaka. Pohod s jugozapadne strane bio je ciljan – vidjeti što sve ima u podnožju megalitskih zidina drevnog grada. Uspon nije lak, ali vrijedi jer otvara nove vidike o drevnom naselju. Strmina iznad Radimlje u davna vremena nije bila neka pustara nego terasasto uređen teren o čemu svjedoče ostaci bedema, nabrojali smo ih šest. U vertikali uz zidove od fino klesanih kamenih blokova vidjesmo i lijepo uređene stepenice od također kamenih blokova, čak i stazu popločanu kamenim pločama. Prema tome, Daorson nisu samo „kiklopske“ zidine kojima se mnogi dive, nego i puno više od toga.

Drevna staza

   Uz par neobičnih kamenih blokova pažnju privlači činjenica da je područje obraslo divljim bademima. Nisu to kako se obično misli gorki bademi, nego prvi divlji badem koji na sebi poput trna ima bodlje. Iako su požari nad stablima badema ostavili traga mlađa stabla su u cvatu. Na desnoj strani uspona uz Gradinu iz daljine se uočava špilja i to ne samo jedna nego tri. Do njih nije lako doći, međutim suputnik Vinko Herceg, pasionirani tragač za tajnama Hercegovine, odvažio se uspeti uz opasni odron od kamenja, nakon čega je obavio inventuru sve tri špilje. Ako je nešto i bilo u tim špiljama zapaljeno je i izgorjelo. Krećući se strminom ispod akropole bezmalo na svakom koraku, a posebice u odronima more je keramike.

Zub vremena nagrizao stepenice

   Procjenu o nalazima dali su arheolozi. Za ljubitelje Hercegovine podrazumijeva se da ništa s takvih lokaliteta ne uzimaju, dovoljno je fotografiranje. Na kraju kratko Daorson su prema procjenama 44./43. godine pr. Krista u ratovima s Rimljanima, zapalili Dalmati. Život se iz Daorsona prenio na neke druge lokalitete, sam grad nije obnavljan, ali eto stariji je i od Rima.

Tekst i foto: Dušan Musa

Jedna od terasa pri vrhu uspona

Terasa u podnožju

Golema stijena u sred Daorsona

Divlji badem u cvatu

Unutrašnjost jedne od špilja

Kanjon Radimlje koja je u vrijeme naseljenog Daorsona vjerojatno imala cjelogodišnji tok

Pogled na prostor Radimlje