Miro pripitomio pčele i napravio 50 novih košnica. To se ne pamti!

 

Očito je site i zadovoljne pčele nakon napuštanja košnice smjestile se na drvetu

   S raznih strana Bosne i Hercegovine proteklih dana i tjedana kolege izvještavaju o pojavi pomora pčela. Vijesti o katastrofalnim gubicima pčelinjih društava stižu iz sarajevske i tuzlanske regije, distrkta Brčko, Semberije… Spominju se gubicima i do 90 posto košnica. Trenutačno uzrok masovnog uginuća pčelinjih zajednica nije poznat. Na sreću na svjetski dan pčela koji se obilježava svake godine 20. svibnja, od čapljinskog pčelara Ive Matića doznali smo za posve drugačiju priču, ima meda pčele se roje kao rijetku kada u ovo doba. Sve se to događa na visoravni Hrasna, u neumskom zaleđu. Jedan od primjera za tu drugu priču je Miro Obradović, pčelar iz Hrasna koji kaže:

Miro Obradović među košnicama

   „Konačno nakon tri, četiri 'sušne' godine s razlogom mi na jugu Hercegovine ovoga proljeća očekujemo jednu finu sezonu. Unos je dobar, stanje u prirodi odlično, dojam o konačno dobroj sezoni, može pokvariti samo vrijeme", kaže Miro.

                                                   Nakon "sušnih" godina

   Uvjeti su povoljni, pčele se roje, što je prava rijetkost u ovom razdoblju. Međutim, u košnicama je ostalo još dosta pčela da mogu donijeti med i iskoristiti bilo koju pašu. Samo rojenje pčela najavljuje dobru sezonu u Hercegovini. Ja imam 160 košnica od kojih se tridesetak zarojilo! Napravio sam pedeset novih rojeva, pedeset novih košnica! To se ne pamti! S grana sam skinuo dvadesetak rojeva. Pčele su ove godine što mi pčelari kažemo – ko bombe! Sam podatak da se pčele roje najava je dobro stanja pčelinjih zajednica“, naglašava gospodin Obradović, te na upit što je tome doprinijelo nastavlja:

Bit će meda od kadulje

   „Kao prvo pčele su zdrave, a kao drugo to su uvjeti. Ove godine su miokroklime donije med. Jednostavno priroda je bujala, a sa njom i pčele. Mikroklima kad se posloži meda mora biti. Kiše su bile, a poznato je da sušno proljeće na jugu Hercegovine ne daje med. Kad je priroda bujna, kad rekao bih pjeva i pčele su u zanosu“.

   -Kažete unos je dobar, ponešto se i vrca, koje paše su bile tako povoljne i što slijedi?

   -Krenulo je i to dobro s livadom, a zatim je uslijedio unos kadulje. Miješala se s livadom, ali mislim da će kaduljinog polena biti preko pedeset posto. Iza kadulje dolazi drača, ako budu povoljne temperature očekujemo isto tako dobar unos. Poslije drače dolazi medič ili stručno medljikovac, ukoliko se niz nastavi kao s dosadašnjim pašama, nema nam druge nego kupovat nove bačve! Bit će meda na sve strane. Kažem, masovno rojenje najavljuje za pčelare dobru godinu. Već sam rekao da je za to zaslužna mikroklima, lani unosa gotova da nije bilo.

Čuda su moguća - roj pčela na drvetu

   -Izgleda da je med je namirisao i medo?

   -Je, stigao je. Prije dvadesetak dana medvjed je pod Žabom (gora u neumskom zaleđu nap. a.) u pčelinjaku Grge Raiča iz Tuhinja rasturio košnicu pojeo sav med i leglo, ostale nije dirao i nije se više vraćao u taj pčelinjak. Prešao je granicu i u Vidonjama iznad Bijelog Vira (na domak Metkovića nap. a.!) isto napravio štetu u pčelinjaku. Moj pčelinjak sam ogradio pastirom, ali se nadam da će u povratku promijeniti rutu, da ovuda neće naići.

                                              U pomoć priskočili drugi pčelari

   Raspoloženi gospodin Obradović s ponosom pokazuje i slike rojeva na drveću, čak je snimio i kraći video prilog. Za njega je bitno da je sve rojeve koje je uočio uspio, pripitomiti. Kako nije imao dovoljno košnica u pomoć su mu priskočile kolege, pčelari, koji nisu imale „berbu“ poput Mirine. I tako dok se na jednoj strani BiH spominju  gubici i do 90 posto pčelinjih zajednica na Hrasnu doista medi.

Dušan Musa  (Večernji list)  

Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times, Le Monde i poslovni suradnici.

Slatke brige pčelara Mire - traga za novim košnicama