Pčelinji otrov nada pčelarima, Nikola Matić iz Čapljine ima dogovoren otkup i za 2025. godinu, cijena sitnica 20.000 eura kilogram!

 
Nikola Matić u pčelinjaku

   Da u pčelarstvu nije sve u medu u ljetošnjem razgovoru za Večernjak potvrdio je Nikola Matić, pčelar i boksač iz Dračeva kod Čapljine. Novi susret zakazali smo zbog pčelinjeg otrova. Sjećamo se u srpnju 2020. godine u Čapljini je ing. Tvrtko Matijević iz Zagreba, održano predavanje na temu proizvodnje pčelinjeg otrova. Pokazni pčelinjak za taj kako se tada govorilo novi izum, bio je upravo pčelinjak Nikole Matića. 

                                                           Zahtjevan posao

   Zanimljivo, gospodin Matić je nastavio s praćenjem tematike oko pčelinjeg otrova, te bi pri svakom kasnijem susretu znao naglasiti da se nada da će taj posao krenuti. Kako i ne bi kada se na predavanju spomenula cifra od 20.000 eura za kilogram pčelinjeg otrova.

   „Ove godine je krenulo, našli smo kupca za pčelinji otrov. Kupac je Tvrtko Matijević koji je dolazio i držao predavanja, na temu pčelinjeg otrova. On je pronašao kupce za pčelinji otrov, pa je krenulo i njemu i nama. Čitavu sezonu od nas je otkupljivao pčelinji otrov. Sve je išlo super, dogovorili smo se i za dogodine, ja se nadam da ćemo ja i supruga do tada proširiti broj košnica.

   -Je li još netko pored vas iz Čapljine, proizvodio i predavao pčelinji otrov?

   -Jeste, moj kum Mate Kapular on je sa mnom  krenuo u prodaju pčelinjeg otrova. Mnogi su se nakon onoga predavanja ohladili, jer je to pipav i zahtjevan posao. Ja sam pratio i na osnovu ovogodišnjeg iskustva pozivam naše pčelare koji mogu i žele, da se posvete skupljanju pčelinjeg otrova. U startu treba uložiti novac u nabavku sakupljača, ali otkup je zagarantiran. Nas dvojica što smo god proizveli sve smo isporučili gospodinu Matijeviću, koji je uredno platio tako da nije bilo nikakvih problema. Za sljedeću godinu već je pisao koliko mu treba pčelinjeg otrova. Trenutno s njim surađuje oko sto pčelara iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji tu količinu ne mogu ispuniti, to je moj dojam, tako da ima još prostora da se uključe oni koji žele“, kaže gospodin Matić, te naglašava:

Kupole na košnicama za vađenje pčelinjeg otrova

   -Svi koji se žele uključiti mogu se i meni javiti, ja ću proslijediti otkupljivaču bez ikakvog interesa. Meni što treba ja sam napravim ha, ha, ha…

   -Koliko se može sakupiti pčelinjeg otrova na sto košnica?

   -Na sto košnica u prosjeku, se može sakupiti od 300 – 350 grama. Ja imam malo veći broj košnica, a planiram ga i podići kako bi iduće godine mogao sakupiti pola kilogram otrova, ali vidjet ćemo, ništa unaprijed ne možemo znati. Pčele su živo biće, nije to neka kutija koja je tamo složena u košnicu, nego isto kao što ljudi drže ovce, krave, tako je isto i s pčelama. Pčela je živo biće koje može stradati danas, sutra tako da je mi na njih pazimo, njegujemo ih da budu što zdravije, što bolje, da iziđu iz zime što jače, da bi mogle raditi, što se kaže u punoj formi. Mi od pčela proizvedeno niz proizvoda maksimalno je iskoristimo. Po meni jedino se danas na takav način može raditi i biti rentabilan. Ima prostora u pčelarstvu samo treba raditi“, naglašava na koncu gospodin Matić.

   Za dobivanje pčelinjeg otrova ing. Matijević je izradio i posebnu kupolu, koja omogućuje lakše sakupljanje. Da bi ušli u taj posao prije svega mladi pčelari, trebali bi nabaviti te jedinstvene kupole, vidjeti kako to već u tom poslu verzirani pčelari poput gospodina Matića rade i krenuti na posao. 

                                                         Sumorne brojke

   Kupci pčelinjeg otrova su farmaceutske i kozmetičke tvrtke, kao i pojedinci. Pčelinji otrov je u biti apitoksin, poznati narodni lijek "još od starih civilizacija", na predavanju u Čapljini naglasio je ing. Matijević. Ublažava upale i pomaže kod mnogih bolesti, a njegov ključni ključni sastojak, protein melitin, povećava cirkulaciju krvi i do 200 puta, jača prirodnu otpornost i energiju organizma. Uz ostalo pčelinji otrov služi za proizvodnju krema. Inače, što se tiče prinosa meda ove godine, te izvoza brojke su sumorne. Prema podatcima vanjskotrgovinske komore za sedam mjeseci izvezena je samo tona i pol meda, u vrijednosti od 44.400 KM dok su uvezene 33 tona meda za što je plaćeno 2,4 milijun

Tekst i foto: D. Musa (Večernji list)

Pčelinjak Nikole Matića na "paši" u Glamoču


Naravno, nikakvo preuzimanje tekstova i slika ne dolazi u obzir, jedino to mogu New York Times Le Monde i poslovni suradnici!

Primjedbe

Popularni postovi